diff --git a/citanka/poglavlja/pogl12-filostrat-apolonije-5-14.tex b/citanka/poglavlja/pogl12-filostrat-apolonije-5-14.tex
index afc206f..28bc41c 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl12-filostrat-apolonije-5-14.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl12-filostrat-apolonije-5-14.tex
@@ -3,15 +3,15 @@ \section*{O autoru}
 
 Filostrat \textgreek[variant=ancient]{(Φλαούιος Φιλόστρατος,} lat.\ Flavius Philostratus): na temelju nepovezanih obavijesti u natuknicama bizantskog leksikona \textit{Suda} danas poznajemo četiri člana iste obitelji koje skupno nazivamo Filostrati. Autor \textit{Života Apolonija iz Tijane} \textgreek[variant=ancient]{(τὰ εἰς τὸν Τυανέα Ἀπολλώνιον)} sin je prvog Filostrata, Verova sina, sofista čije se nijedno djelo nije sačuvalo. 
 
-Lucije Flavije Filostrat (``Atenjanin'' – obnašao je dvije visoke dužnosti u Ateni) dospio je, zahvaljujući sofističkom umijeću i vezama, na dvor Septimija Severa (145.–211). Careva ga je žena Julija Domna, kako sam tvrdi, potakla da napiše romansiranu biografiju Apolonija iz Tijane u osam knjiga, objavljenu nakon 217. Kasnije je, možda 242, dovršio \textit{Živote sofista} posvećene caru Gordijanu. Mogući je autor i djela \textit{O kultu heroja, O tjelovježbi, Pisma, Slike} i \textit{Neron}. 
+Lucije Flavije Filostrat („Atenjanin'' – obnašao je dvije visoke dužnosti u Ateni) dospio je, zahvaljujući sofističkom umijeću i vezama, na dvor Septimija Severa (145.\ – 211.). Careva ga je žena Julija Domna, kako sam tvrdi, potakla da napiše romansiranu biografiju Apolonija iz Tijane u osam knjiga, objavljenu nakon 217. Kasnije je, možda 242., dovršio \textit{Živote sofista} posvećene caru Gordijanu. Mogući je autor i djela \textit{O kultu heroja, O tjelovježbi, Pisma, Slike} i \textit{Neron}. 
 
-Zbog opsega i žanrovske raznolikosti djela, stilističke virtuoznosti u kratkim rečenicama, sklonosti metafori i paradoksu, Filostrata smatraju vodećom kreativnom osobnošću u grčkoj književnosti carskoga razdoblja. Bio je cijenjen i u Bizantu i Renesansi.
+Zbog opsega i žanrovske raznolikosti djela, stilističke virtuoznosti u kratkim rečenicama, sklonosti metafori i paradoksu, Filostrata smatraju vodećom kreativnom ličnošću u grčkoj književnosti carskog razdoblja. Bio je cijenjen i u Bizantu i Renesansi.
 
 \section*{O tekstu}
 
-\textit{Život Apolonija iz Tijane} svojevrstan je biografski eksperiment u kojem se prožimaju aspekti tada omiljenih ``idealnih'' romana s njihovim pretečom, Ksenofonotovom \textit{Kirupedijom}. Filostrat je Apolonija, oko čijeg su se lika rano počele raspredati čudesne pripovijesti, želio od vrača uzdići do ranga novopitagorskog asketa i čudotvorca \textgreek[variant=ancient]{(θεῖος ἀνήρ).} Povezujući s aretalogijom motive bajkovitih romana o putovanjima, dijelovima svoje pripovijesti, poput onog o mudračevu boravku u Indiji, dao je orijentalan ugođaj, kakav je posebno privlačio Filostratovu moćnu zaštitnicu Juliju Domnu. 
+\textit{Život Apolonija iz Tijane} svojevrstan je biografski eksperiment u kojem se prožimaju aspekti tada omiljenih „idealnih'' romana s njihovim pretečom, Ksenofonotovom \textit{Kirupedijom}. Filostrat je Apolonija, oko čijeg su se lika rano počele raspredati čudesne pripovijesti, želio od vrača uzdići do razine novopitagorskog asketa i čudotvorca \textgreek[variant=ancient]{(θεῖος ἀνήρ).} Povezujući s aretalogijom motive bajkovitih romana o putovanjima, dijelovima svoje pripovijesti, poput onog o mudračevu boravku u Indiji, dao je orijentalan ugođaj kakav je posebno privlačio Filostratovu moćnu zaštitnicu Juliju Domnu. 
 
-U ovom se odlomku tematizira upotreba i učinak mita, odnosno fikcije, kod Ezopa, nasuprot obradi kod uglednih pjesnika.
+U ovom se odlomku tematizira uporaba i učinak mita, odnosno fikcije, kod Ezopa, nasuprot obradi kod uglednih pjesnika.
 
 %\newpage
 
@@ -79,7 +79,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[Ἄρξαι] ἄρχω započinjati; inf. aor. akt.
 \item[δ'] δ' = δὲ §~515.2; elizija §~68
-\item[αὐτῶν] §~207; partitivni genitiv §~395
+\item[αὐτῶν] §~207; dijelni genitiv §~395
 \item[τὸν Ἀπολλώνιον] §~82 
 \item[ἐρόμενον] εἴρομαι pitati; a. sg. m. r. ptc. aor. med. 
 \item[τοὺς ἑταίρους] §~82
@@ -97,11 +97,11 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τί ἡγῇ] §~217; ἡγέομαι misliti, držati; 2. l. sg. ind. prez. medpas.
 \item[μυθολόγον\dots\ καὶ λογοποιὸν πάντα] §~82; §~193
 \item[πότεροι] §~219
-\item[σοφοὶ τῶν μύθων] §~103; partitivni genitiv §~395
-\item[οἱ τῶν ποιητῶν] sc.\ μῦθοι; supstantiviranje članom §~373; §~108 
+\item[σοφοὶ τῶν μύθων] §~103; dijelni genitiv §~395
+\item[οἱ τῶν ποιητῶν] sc.\ μῦθοι; poimeničenje članom §~373; §~108 
 \item[ἐπειδὴ\dots\ ᾄδονται] §~468; ᾄδω pjevati, pjesmom kazivati; 3. l. pl. ind. prez. medpas.
 \item[ὡς γεγονότες] sc.\ μῦθοι; ὡς kao, kao da (prilog); γίγνομαι postajati, dogoditi se; n. pl. m. r. ptc. perf. akt. 
-\item[οἱ\dots\ Αἰσώπου] sc.\ μῦθοι; supstantiviranje članom §~373; §~82
+\item[οἱ\dots\ Αἰσώπου] sc.\ μῦθοι; poimeničenje članom §~373; §~82
 \item[βάτραχοι\dots\ ὄνοι\dots\ λῆροι] §~82
 \item[ἔφη] φημί reći; 3. l. sg. impf. akt.
 \item[γραυσὶν] §~183
@@ -158,18 +158,18 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[διαφθείρουσι] διαφθείρω uništavati; 3. l. pl. ind. prez. akt.
 \item[τοὺς ἀκροωμένους] ἀκροάομαι slušati; a. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
 \item[ἐπειδὴ\dots\ ἑρμηνεύουσι] uzročni veznik §~468; ἑρμηνεύω opisivati, pripovijedati; 3. l. pl. ind. prez. akt.
-\item[ἔρωτάς\dots\ ἀτόπους] §~123; složeni pridjevi s dva završetka §~106
+\item[ἔρωτάς\dots\ ἀτόπους] §~123; složeni pridjevi s dvama završecima §~106
 \item[τε\dots\ καὶ\dots] koordinacija rečeničnih članova sastavnim veznicima, pri čemu je drugi član istaknutiji
-\item[ἀδελφῶν γάμους] §~82; genitiv objektni §~394
+\item[ἀδελφῶν γάμους] §~82; objektni genitiv §~394
 \item[διαβολὰς ἐς θεοὺς] §~90; §~419.c.β; §~82
-\item[βρώσεις παίδων] §~165; §~127; genitiv objektni §~394
-\item[πανουργίας ἀνελευθέρους\dots\ δίκας] §~90; složeni pridjevi s dva završetka §~106
-\item[τὸ ὡς γεγονὸς αὐτῶν] njihov privid zbilje; γίγνομαι bivati, dogoditi se, n. sg. sr. r. ptc. perf. akt.; ὡς: kao da, prilog u atributnom položaju §~375.5; αὐτῶν, sc.\ τῶν ποιητῶν 
+\item[βρώσεις παίδων] §~165; §~127; objektni genitiv §~394
+\item[πανουργίας ἀνελευθέρους\dots\ δίκας] §~90; složeni pridjevi s dvama završecima §~106
+\item[τὸ ὡς γεγονὸς αὐτῶν] njihov privid zbilje; γίγνομαι bivati, dogoditi se, n. sg. s. r. ptc. perf. akt.; ὡς: kao da, prilog u atributnom položaju §~375.5; αὐτῶν, sc.\ τῶν ποιητῶν 
 \item[ἄγει ] ἄγω voditi; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[τὸν ἐρῶντα ] ἐράω žudjeti, strastveno ljubiti; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.
-\item[τὸν ζηλοτυποῦντα] ζηλοτυπέω ljubomoran biti; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.
+\item[τὸν ζηλοτυποῦντα] ζηλοτυπέω biti ljubomoran; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.
 \item[τὸν ἐπιθυμοῦντα] ἐπιθυμέω težiti, nastojati; a. sg. m. r. ptc. prez. akt. 
-\item[πλουτεῖν ἢ τυραννεύειν ] πλουτέω bogat biti; inf. prez. akt.; \textgreek[variant=ancient]{τυραννεύω} (neograničeno) vladati; inf. prez. akt.; rastavni veznik §~514 a
+\item[πλουτεῖν ἢ τυραννεύειν ] πλουτέω biti bogat; inf. prez. akt.; \textgreek[variant=ancient]{τυραννεύω} (neograničeno) vladati; inf. prez. akt.; rastavni veznik §~514 a
 \item[ἐφ' ἅπερ] sc.\ ἄγουσι οἱ μῦθοι upravo onamo kamo (vode) mitovi; §~436.c.a; §~215; §~216.3; nadovezuje se na \textgreek[variant=ancient]{τὸ ὡς γεγονὸς αὐτῶν ἄγει\dots}
 
 \end{description}
@@ -212,16 +212,16 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἑαυτοῦ τινα ὁδὸν] §~208; §~217; §~82; §~83
 \item[ἐτράπετο] \textgreek[variant=ancient]{τρέπομαι (τὴν ὁδὸν)} putem udariti, krenuti; 3. l. sg. ind. aor. med.
 \item[ὥσπερ] §~519.2
-\item[οἱ\dots\ καλῶς ἑστιῶντες] ἑστιάω hraniti, gostiti; n. pl. m. r. ptc. prez. akt.; supstantiviranje članom §~373; prilog u atributnom položaju §~375
-\item[τοῖς εὐτελεστέροις βρώμασι] §~123; §~153; §~198; \textit{dativus instrumenti} §~414.1 
+\item[οἱ\dots\ καλῶς ἑστιῶντες] ἑστιάω hraniti, gostiti; n. pl. m. r. ptc. prez. akt.; poimeničenje članom §~373; prilog u atributnom položaju §~375
+\item[τοῖς εὐτελεστέροις βρώμασι] §~123; §~153; §~198; dativ sredstva §~414.1 
 \item[ἀπὸ σμικρῶν πραγμάτων] ἀπὸ izriče sredstvo §~423.c.γ; §~103; §~123
 \item[διδάσκει μεγάλα] sc.\ πράγματα; διδάσκω podučavati; 3. l. sg. ind. prez. akt.; §~196
 \item[προθέμενος τὸν λόγον] προτίθεμαι dati postaviti, poslužiti; n. sg. m. r. ptc. aor. med.; §~82; τὸν λόγον priču
 \item[ἐπάγει αὐτῷ] ἐπάγω pridodati; 3. l. sg. ind. prez. akt.; §~207
-\item[τὸ πρᾶττε ἢ μὴ πρᾶττε] πράττω činiti; 2. l. sg. impt. prez. akt.; supstantiviranje članom §~373
-\item[τοῦ φιλαλήθους] τὸ φιλάληθες istinoljubivost; §~153; supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ πρᾶττε ἢ μὴ πρᾶττε] πράττω činiti; 2. l. sg. impt. prez. akt.; poimeničenje članom §~373
+\item[τοῦ φιλαλήθους] τὸ φιλάληθες istinoljubivost; §~153; poimeničenje članom §~373
 \item[μᾶλλον ἢ] §~204.3; §~514.1.b
-\item[ἥψατο] ἅπτομαι prionuti, privržen biti; 3. l. sg. ind. aor. akt.
+\item[ἥψατο] ἅπτομαι prionuti, biti privržen; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 
 \end{description}
 
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl13-epiktet-prirucnik-1.tex b/citanka/poglavlja/pogl13-epiktet-prirucnik-1.tex
index 43bfc3a..fc84d7a 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl13-epiktet-prirucnik-1.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl13-epiktet-prirucnik-1.tex
@@ -1,10 +1,10 @@
 \section*{O autoru}
 
-Filozof Epiktet \textgreek[variant=ancient]{(Ἐπίκτητος)} rođen je oko 55.\ po Kr.\ u frigijskom Hijerapolu \textgreek[variant=ancient]{(Ἱεράπολις,} danas Pamukkale). Nije nam poznato njegovo pravo ime – \textgreek[variant=ancient]{Ἐπίκτητος} je nadimak izveden od glagola \textgreek[variant=ancient]{ἐπικτάομαι} ``steći''. Mladost je proveo u Rimu kao rob Neronova oslobođenika i tajnika Epafrodita, koji mu je dopustio da pohađa filozofsku školu utjecajnog stoika Muzonija Rufa. Epiktet je s vremenom i sam počeo predavati filozofiju, a Epafrodit ga je oslobodio. Kad je car Domicijan protjerao filozofe iz Italije (93.-94), Epiktet je napustio Rim i otišao u Nikopol \textgreek[variant=ancient]{(Νικόπολις),} bogati grad u Epiru. Epiktetova škola privlačila je mnoge učenike, među kojima je navodno bio i car Hadrijan. Epiktet je umro oko 135. 
+Filozof Epiktet \textgreek[variant=ancient]{(Ἐπίκτητος)} rođen je oko 55.\ po Kr.\ u frigijskom Hijerapolu \textgreek[variant=ancient]{(Ἱεράπολις,} danas Pamukkale). Nije nam poznato njegovo pravo ime – \textgreek[variant=ancient]{Ἐπίκτητος} je nadimak izveden od glagola \textgreek[variant=ancient]{ἐπικτάομαι} „steći''. Mladost je proveo u Rimu kao rob Neronova oslobođenika i tajnika Epafrodita, koji mu je dopustio da pohađa filozofsku školu utjecajnog stoika Muzonija Rufa. Epiktet je s vremenom i sam počeo predavati filozofiju, a Epafrodit ga je oslobodio. Kad je car Domicijan protjerao filozofe iz Italije (93.\ – 94.), Epiktet je napustio Rim i otišao u Nikopol \textgreek[variant=ancient]{(Νικόπολις),} bogati grad u Epiru. Epiktetova škola privlačila je mnoge učenike, među kojima je navodno bio i car Hadrijan. Epiktet je umro oko 135. 
 
-Epiktet je, uz Seneku i Marka Aurelija, glavni predstavnik stoičke škole kasnog, rimskog perioda. Poput Sokrata i učitelja Muzonija, Epiktet nije zapisivao svoje učenje; zapisao ga je njegov učenik Flavije Arijan. Sačuvane su četiri od osam knjiga \textit{Razgovora} \textgreek[variant=ancient]{(Διατριβαί)} te \textit{Priručnik} \textgreek[variant=ancient]{(Ἐγχειρίδιον),} ``praktični vodič za početnike u stoičkoj filozofiji''. 
+Epiktet je, uz Seneku i Marka Aurelija, glavni predstavnik stoičke škole kasnog, rimskog razdoblja. Poput Sokrata i učitelja Muzonija, Epiktet nije zapisivao svoje učenje; zapisao ga je njegov učenik Flavije Arijan. Sačuvane su četiri od osam knjiga \textit{Razgovora} \textgreek[variant=ancient]{(Διατριβαί)} te \textit{Priručnik} \textgreek[variant=ancient]{(Ἐγχειρίδιον),} „praktični vodič za početnike u stoičkoj filozofiji''. 
 
-\textgreek[variant=ancient]{Ἐγχειρίδιον} je pisan jednostavnim jezikom bliskim govornoj \textgreek[variant=ancient]{κοινή,} grčkome standardu helenističkoga i carskoga doba. Bio je vrlo popularno djelo. U VI.~st.\ nastao je Simplicijev komentar, a 1497.\ je humanist Angelo Poliziano preveo djelo na latinski.
+\textgreek[variant=ancient]{Ἐγχειρίδιον} je pisan jednostavnim jezikom bliskim govornoj \textit{koine,} grčkom standardu helenističkog i carskog doba. Bio je vrlo popularno djelo. U VI.~st.\ nastao je Simplicijev komentar, a 1497.\ humanist Angelo Poliziano preveo je djelo na latinski.
 
 \section*{O tekstu}
 
@@ -46,9 +46,9 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[Τῶν ὄντων] εἰμί biti, g. pl. sr. r. ptc. prez. akt., genitiv partitivni, §~395; supstantivirani particip  §~499.2
+\item[Τῶν ὄντων] εἰμί biti, g. pl. s. r. ptc. prez. akt., dijelni genitiv, §~395; poimeničeni particip  §~499.2
 \item[τὰ μέν\dots, τὰ δὲ\dots] član je upotrijebljen kao pokazna zamjenica §~370.1. Koordinacija μὲν\dots\ δὲ\dots: jedno\dots\ a drugo\dots
-\item[ἐστιν ] εἰμί biti, 3. l. sg. ind. prez. akt.; enklitika §~39.3; kongruencija: predikat u jednini uz subjekt srednjeg roda u množini §~361
+\item[ἐστιν ] εἰμί biti, 3. l. sg. ind. prez. akt.; enklitika §~39.3; sročnost: predikat u jednini uz subjekt srednjeg roda u množini §~361
 \item[ἐφ' ἡμῖν] §~205; §~436.B.c.β; elizija §~68, §~74
 
 \end{description}
@@ -79,7 +79,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ἐφ' ἡμῖν] §~74; §~205; §~436.B.c.β
-\item[ἐφ' ἡμῖν μὲν\dots\ οὐκ ἐφ' ἡμῖν δὲ\dots] §~515.2, koordinacija pomoću para čestica
+\item[ἐφ' ἡμῖν μὲν\dots\ οὐκ ἐφ' ἡμῖν δὲ\dots] §~515.2, koordinacija s pomoću para čestica
 \item[ὑπόληψις ] §~165
 \item[ὁρμή ] §~90
 \item[ὄρεξις ] §~165
@@ -115,14 +115,14 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[τὰ μὲν ἐφ' ἡμῖν\dots\ τὰ δὲ οὐκ ἐφ' ἡμῖν\dots] koordinacija pomoću para čestica
-\item[τὰ\dots\ ἐφ' ἡμῖν] §~74; §~205; §~436.B.c.β; supstantiviranje članom §~373
+\item[τὰ μὲν ἐφ' ἡμῖν\dots\ τὰ δὲ οὐκ ἐφ' ἡμῖν\dots] koordinacija s pomoću para čestica
+\item[τὰ\dots\ ἐφ' ἡμῖν] §~74; §~205; §~436.B.c.β; poimeničenje članom §~373
 \item[ἐστι ] εἰμί biti, 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[φύσει ] obzirom na prirodu, po naravi; §~165; dativ obzira \textit{(dativus respectus)} 
+\item[φύσει] s obzirom na prirodu, po naravi; §~165; dativ obzira \textit{(dativus respectus)} 
 \item[ἐλεύθερα ] §~103
 \item[ἀκώλυτα] §~103
 \item[ἀπαραπόδιστα] §~103
-\item[τὰ\dots\ οὐκ ἐφ' ἡμῖν] supstantiviranje članom §~373
+\item[τὰ\dots\ οὐκ ἐφ' ἡμῖν] poimeničenje članom §~373
 \item[ἀσθενῆ ] §~153
 \item[δοῦλα ] §~103
 \item[κωλυτά] §~103
@@ -160,13 +160,13 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[μέμνησο] μιμνήσκω sjetiti (se), 2. l. sg. impt. perf. medpas.
 \item[ὅτι ] veznik uvodi izričnu rečenicu, §~467 
 \item[ἐὰν] veznik uvodi eventualnu pogodbenu rečenicu, §~474-476
-\item[ἐὰν\dots\ ἐὰν δὲ] koordinacija pomoću čestice δὲ, bez μὲν
-\item[τὰ φύσει δοῦλα ] ono što je po prirodi ropsko; supstantiviranje članom §~373
+\item[ἐὰν\dots\ ἐὰν δὲ] koordinacija s pomoću čestice δὲ, bez μὲν
+\item[τὰ φύσει δοῦλα ] ono što je po prirodi ropsko; poimeničenje članom §~373
 \item[φύσει ] §~165
 \item[δοῦλα ] §~103
 \item[ἐλεύθερα ] §~103
 \item[οἰηθῇς ] οἶμαι (οἴομαι) smatrati, 2. l. sg. konj. aor. pas. 
-\item[τὰ ἀλλότρια ] §~103, supstantiviranje članom §~373
+\item[τὰ ἀλλότρια ] §~103, poimeničenje članom §~373
 \item[ἴδια] §~103
 \item[ἐμποδισθήσῃ] ἐμποδίζω ometati, 2. l. sg. ind. fut. pas.
 \item[πενθήσεις] πενθέω žalostiti se, 2. l. sg. ind. fut. akt.
@@ -175,13 +175,13 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[θεοὺς ] §~82
 \item[ἀνθρώπους] §~82
 \item[ἐὰν ] veznik uvodi eventualnu pogodbenu rečenicu, §~474-476
-\item[τὸ σὸν ] §~210, supstantiviranje članom §~373
-\item[τὸ σὸν\dots\ τὸ δὲ ἀλλότριον] koordinacija pomoću čestice δὲ, bez μὲν; supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ σὸν ] §~210, poimeničenje članom §~373
+\item[τὸ σὸν\dots\ τὸ δὲ ἀλλότριον] koordinacija s pomoću čestice δὲ, bez μὲν; poimeničenje članom §~373
 \item[μόνον ] §~378.4
 \item[οἰηθῇς ] οἶμαι (οἴομαι) smatrati, 2. l. sg. konj. aor. pas., uvodi konstrukciju A+I
 \item[σὸν ] §~210
 \item[εἶναι ] εἰμί biti, inf. prez. akt., ovisi o οἰηθῇς
-\item[τὸ\dots\ ἀλλότριον ] §~103, supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ\dots\ ἀλλότριον ] §~103, poimeničenje članom §~373
 \item[ὥσπερ ] §~519.2
 \item[ἐστίν ] εἰμί 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ἀλλότριον ] §~103
@@ -193,14 +193,14 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[κωλύσει ] κωλύω ometati, sprečavati; 3. l. sg. ind. fut. akt.
 \item[μέμψῃ ] μέμφομαι grditi, psovati; 2. l. sg. ind. fut. med.
 \item[οὐδένα] §~224.2
-\item[ἐγκαλέσεις ] ἐγκαλέω τινί optuživati nekoga; 2. l. sg. ind. fut. akt.
+\item[ἐγκαλέσεις ] ἐγκαλέω τινί optuživati koga; 2. l. sg. ind. fut. akt.
 \item[τινί ] §~217
 \item[ἄκων ] §~193
 \item[πράξεις ] πράσσω (atički πράττω) činiti; 2. l. sg. ind. fut. akt.
 \item[ἕν ] §~224
 \item[οὐδείς ] §~224.2
 \item[σε ] §~205
-\item[βλάψει] βλάπτω τινά povrijediti nekoga; 3. l. sg. ind. fut. akt.]  
+\item[βλάψει] βλάπτω τινά povrijediti koga; 3. l. sg. ind. fut. akt.
 \item[ἐχθρὸν ] §~82
 \item[ἕξεις ] ἔχω 2. l. sg. ind. fut. akt.
 \item[βλαβερόν ] §~103
@@ -228,19 +228,19 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[τηλικούτων] §~213.4
-\item[ἐφιέμενος] ἐφίημι, \textit{ovdje} ἐφίημαι τινός težiti za nečim, čeznuti za nečim; n. sg. m. r. ptc. prez. medpas.
+\item[ἐφιέμενος] ἐφίημι, \textit{ovdje} ἐφίημαι τινός težiti za čime, čeznuti za čime; n. sg. m. r. ptc. prez. medpas.
 \item[μέμνησο] μιμνήσκω sjetiti (se), 2. l. sg. impt. perf. medpas.
 \item[ὅτι] veznik uvodi izričnu rečenicu §~467
 \item[δεῖ ] δέω, \textit{bezlično} δεῖ: treba, 3. l. sg. ind. prez. akt.; otvara mjesto infinitivima ἅπτεσθαι, ἀφιέναι, ὑπερτίθεσθαι
 \item[μετρίως ] §~204
 \item[κεκινημένον ] κινέω pokretati; a. sg. m. r. ptc. perf. medpas.; filozofski termin ὁ κεκινημένος uzbuđen, uznemiren
-\item[ἅπτεσθαι ] ἅπτω vezati, \textit{ovdje} ἅπτομαι τινός vezati se za nešto, biti dirnut nečim; inf. prez. medpas. 
+\item[ἅπτεσθαι ] ἅπτω vezati, \textit{ovdje} ἅπτομαι τινός vezati se za što, biti dirnut čime; inf. prez. medpas. 
 \item[αὐτῶν ] §~207
 \item[τὰ μὲν\dots\ τὰ δ'] koordinacija: jedno\dots\ a drugo\dots
 \item[ἀφιέναι ] ἀφίημι otpustiti, osloboditi (antiteza ἅπτω); inf. prez. akt.
 \item[παντελῶς] prilog od παντελής, §~204
 \item[ὑπερτίθεσθαι ] ὑπερτίθημι odložiti, odgoditi; inf. prez. medpas.
-\item[πρὸς τὸ παρόν ] \textit{fraza:} zasad; §~435; πάρειμι biti prisutan, a. sg. s. r. ptc. prez. akt.; supstantivirani particip §~499.2
+\item[πρὸς τὸ παρόν ] \textit{fraza:} zasad; §~435; πάρειμι biti prisutan, a. sg. s. r. ptc. prez. akt.; poimeničeni particip §~499.2
 
 \end{description}
 
@@ -262,18 +262,18 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ἐὰν] veznik uvodi eventualnu pogodbenu rečenicu, §~474-476
 \item[ταῦτ'] §~213.2; elizija §~68
-\item[ἐθέλῃς ] ἐθέλω (θέλω) htjeti; 2. l. sg. konj. prez. akt; otvara mjesto akuzativu ταῦτα, ali i (koordiniranim ponavljanjem καὶ) infinitivima ἄρχειν, πλουτεῖν
+\item[ἐθέλῃς ] ἐθέλω (θέλω) htjeti; 2. l. sg. konj. prez. akt.; otvara mjesto akuzativu ταῦτα, ali i (koordiniranim ponavljanjem καὶ) infinitivima ἄρχειν, πλουτεῖν
 \item[ἄρχειν] ἄρχω vladati, inf. prez. akt.
 \item[πλουτεῖν] πλουτέω obogatiti se, inf. prez. akt.
-\item[τυχὸν ] τυγχάνω slučajno biti negdje, slučajno se dogoditi;  n. sg. s. r. ptc. aor. akt.; particip ovdje odgovara našem prilogu “možda“ (od ``može biti da''); τυχὸν μὲν i πάντως γε μὴν stoje u antitezi
-\item[μὲν\dots\ γε μὴν] korelacija s adverzativnim (suprotnim) značenjem ``\dots\ ali\dots'', ili progresivno ``\dots\ a onda\dots''
+\item[τυχὸν ] τυγχάνω slučajno biti gdje, slučajno se dogoditi;  n. sg. s. r. ptc. aor. akt.; particip ovdje odgovara našem prilogu „možda'' (od „može biti da''); τυχὸν μὲν i πάντως γε μὴν stoje u antitezi
+\item[μὲν\dots\ γε μὴν] korelacija s adverzativnim (suprotnim) značenjem „\dots\ ali\dots'', ili progresivno „\dots\ a onda\dots''
 \item[αὐτῶν] §~207
 \item[τούτων ] §~213.2
-\item[τεύξῃ] τυγχάνω τινός domoći se nečega, uspjeti u nečemu, 2. l. sg. ind. fut. med.
-\item[διὰ τὸ ἐφίεσθαι] §~428, ἐφίημι inf. prez. medpas., supstantivirani infinitiv §~497, ἐφίημαι τινός težiti za nečim, čeznuti za nečim
+\item[τεύξῃ] τυγχάνω τινός domoći se čega, uspjeti u čemu, 2. l. sg. ind. fut. med.
+\item[διὰ τὸ ἐφίεσθαι] §~428, ἐφίημι inf. prez. medpas., poimeničeni infinitiv §~497, ἐφίημαι τινός težiti za čime, čeznuti za čime
 \item[πάντως ] §~193, §~204
 \item[ἐκείνων ] §~213.3
-\item[ἀποτεύξῃ] ἀποτυγχάνω τινός izgubiti nešto; 2. l. sg. ind. fut. med.
+\item[ἀποτεύξῃ] ἀποτυγχάνω τινός izgubiti što; 2. l. sg. ind. fut. med.
 \item[δι' ὧν μόνων] §~215; §~428; §~378.4; elizija §~68
 \item[ἐλευθερία] §~90
 \item[εὐδαιμονία] §~90
@@ -300,13 +300,13 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[πάσῃ ] §~193
 \item[φαντασίᾳ ] §~90
 \item[τραχείᾳ ] §~191
-\item[μελέτα ] μελετάω truditi se, vježbati; 2. l. sg. impt. prez. akt; otvara mjesto infinitivu
-\item[ἐπιλέγειν] ἐπιλέγω τινί obratiti se nekome, osloviti koga imenom, dodijeliti nekome; inf. prez. akt.
+\item[μελέτα ] μελετάω truditi se, vježbati; 2. l. sg. impt. prez. akt.; otvara mjesto infinitivu
+\item[ἐπιλέγειν] ἐπιλέγω τινί obratiti se komu, osloviti koga imenom, dodijeliti komu; inf. prez. akt.
 \item[ὅτι ] veznik uvodi zavisnu izričnu rečenicu, §~467, bilješka 2
 \item[φαντασία ] §~90
 \item[εἶ ] εἰμί 2. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[πάντως ] §~193, §~204
-\item[τὸ φαινόμενον ] φαίνω pokazati, ukazati; n. sg. s. r. ptc. prez. medpas., supstantivirani particip §~499.2; τὸ φαινόμενον filozofski termin: ono što se osjetilima poima, ono što se čini
+\item[τὸ φαινόμενον ] φαίνω pokazati, ukazati; n. sg. s. r. ptc. prez. medpas., poimeničeni particip §~499.2; τὸ φαινόμενον filozofski termin: ono što se osjetilima poima, ono što se čini
 
 \end{description}
 
@@ -336,23 +336,23 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[αὐτὴν] §~207
 \item[δοκίμαζε ] δοκιμάζω ispitati, 2. l. sg. impt. prez. akt.
 \item[τοῖς κανόσι ] §~131
-\item[τοῖς κανόσι\dots\ πρώτῳ δὲ τούτῳ] koordinacija pomoću čestice δὲ, ovdje bez μὲν ili sličnog u prvom članu para
+\item[τοῖς κανόσι\dots\ πρώτῳ δὲ τούτῳ] koordinacija s pomoću čestice δὲ, ovdje bez μὲν ili sličnog u prvom članu para
 \item[τούτοις ] §~213.2
 \item[οἷς ] §~215
 \item[ἔχεις] ἔχω imati, 2. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[πρώτῳ ] §~223
 \item[τούτῳ ] §~213.2
-\item[πότερον\dots\ ἢ  ] uvodi koordinirane zavisno upitne surečenice §~469 
+\item[πότερον\dots\ ἢ  ] uvodi koordinirane zavisne upitne surečenice §~469 
 \item[περὶ τὰ ἐφ' ἡμῖν ] §~433.C; §~373
 \item[ἐστιν ] εἰμί biti, 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[περὶ τὰ οὐκ ἐφ' ἡμῖν ] §~433.C; supstantiviranje članom §~373; §~205; §~436.B.c.β 
+\item[περὶ τὰ οὐκ ἐφ' ἡμῖν ] §~433.C; poimeničenje članom §~373; §~205; §~436.B.c.β 
 \item[κἂν ] §~66 kraza, καὶ ἄν (ἐάν); eventualna pogodbena rečenica §~474-476
 \item[περί τι ] §~433.C
-\item[τῶν οὐκ ἐφ' ἡμῖν ] §~373; partitivni genitiv §~395; supstantiviranje članom §~373; §~205 §~436.B.c.β
+\item[τῶν οὐκ ἐφ' ἡμῖν ] §~373; dijelni genitiv §~395; poimeničenje članom §~373; §~205 §~436.B.c.β
 \item[ᾖ] εἰμί biti, 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[πρόχειρον ] §~103; kod Epikteta izraz često najavljuje savjet, formulu koju treba zapamtiti i usvojiti
-\item[ἔστω ] εἰμί biti, imperativ prez. akt. 3. l. sg. 
-\item[τὸ διότι ‘οὐδὲν πρὸς ἐμέ’] supstantiviranje članom §~373; ovdje je supstantivirana čitava surečenica
+\item[ἔστω ] εἰμί biti, 3. l. sg. impt. prez. akt.
+\item[τὸ διότι ‘οὐδὲν πρὸς ἐμέ’] poimeničenje članom §~373; ovdje je poimeničena čitava surečenica
 \item[διότι] ovdje upotrijebljeno kao izrični veznik: da\dots
 
 \end{description}
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl14-ksen-memor-2-4-5.tex b/citanka/poglavlja/pogl14-ksen-memor-2-4-5.tex
index 6f96525..cd02815 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl14-ksen-memor-2-4-5.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl14-ksen-memor-2-4-5.tex
@@ -64,7 +64,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ποῖος ἵππος] §~219; §~82
-\item[γάρ] jer; čestica ima funkciju uzročnog veznika §~517
+\item[γάρ] jer; čestica ima službu uzročnog veznika §~517
 \item[ποῖον ζεῦγος] §~219; §~153
 \item[οὕτω χρήσιμον] sc.\ ἐστί; §~103; imenski predikat, Smyth 909
 \item[ὁ χρηστὸς φίλος] §~82
@@ -135,11 +135,11 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[γάρ] jer; čestica ima funkciju uzročnog veznika §~517
+\item[γάρ] jer; čestica ima službu uzročnog veznika §~517
 \item[ἑαυτὸν τάττει πρὸς πᾶν τὸ ἐλλεῖπον] τάττω (τάσσω) ἑαυτὸν πρός τι stavljati se na raspolaganje za što; 3. l. sg. ind. prez. akt. 
 \item[ἑαυτὸν] §~208
 \item[πρὸς πᾶν τὸ ἐλλεῖπον] za sve što nedostaje; §~193; 
-\item[τὸ ἐλλεῖπον] ἐλλείπω nedostajati; a. sg. sr. r. ptc. prez. akt.; supstantivirani particip §~499.2
+\item[τὸ ἐλλεῖπον] ἐλλείπω nedostajati; a. sg. s. r. ptc. prez. akt.; poimeničeni particip §~499.2
 \item[τῷ φίλῳ] §~82
 \item[τῆς τῶν ἰδίων κατασκευῆς] sc.\ τῶν ἰδίων πράξεων; §~82; §~90
 \item[τῶν κοινῶν πράξεων] sc.\ τῆς τῶν κοινῶν πράξεων κατασκευῆς; §~82; §~165
@@ -158,12 +158,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[συναναλίσκων] συναναλίσκω skupa trošiti; n. sg. m. r. ptc. prez. akt. 
 \item[συμπράττων] συμπράττω (συμπράσσω) skupa raditi; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.
 \item[συμπείθων] συμπείθω skupa nagovarati; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.
-\item[βιαζόμενος] βιάζω (češće βιάζομαι) silom činiti; n. sg. m. r. ptc. prez. akt. medpas.
+\item[βιαζόμενος] βιάζω (češće βιάζομαι) činiti silom; n. sg. m. r. ptc. prez. akt. medpas.
 \item[εὖ πράττοντας] sc.\ φίλους; πράττω (πράσσω) činiti; a. pl. m. r. ptc. prez. akt. 
 \item[εὖ μὲν\dots\ σφαλλομένους δὲ\dots] koordinacija izraza s participima
 \item[πλεῖστα] vrlo često (superlativ od πολύς)
 \item[εὐφραίνων] εὐφραίνω uveseljavati; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.
-\item[σφαλλομένους ] sc.\ φίλους; σφάλλω činiti da netko posrne; a. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
+\item[σφαλλομένους ] sc.\ φίλους; σφάλλω činiti da tko posrne; a. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
 \item[ἐπανορθῶν] ἐπανορθόω uspravljati, podizati; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.
 
 \end{description}
@@ -193,19 +193,19 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[αἵ τε] §~40
 \item[αἵ χεῖρες] §~150
 \item[ἑκάστῳ] §~82
-\item[ὑπηρετοῦσι] ὑπηρετέω pomagati, služiti; 3. l. pl. ind prez. akt.
+\item[ὑπηρετοῦσι] ὑπηρετέω pomagati, služiti; 3. l. pl. ind. prez. akt.
 \item[οἱ ὀφθαλμοὶ ] §~82
-\item[προορῶσι] προοράω vidjeti; 3. l. pl. ind prez. akt.
+\item[προορῶσι] προοράω vidjeti; 3. l. pl. ind. prez. akt.
 \item[τὰ ὦτα] §~128
-\item[προακούουσι] προακούω čuti; 3. l. pl. ind prez. akt.
+\item[προακούουσι] προακούω čuti; 3. l. pl. ind. prez. akt.
 \item[οἱ πόδες] §~126
-\item[διανύτουσι] διανύτω izvršiti, učiniti; 3. l. pl. ind prez. akt.
+\item[διανύτουσι] διανύτω izvršiti, učiniti; 3. l. pl. ind. prez. akt.
 \item[τούτων] §~213
 \item[τούτων\dots\ οὐδενὸς] hiperbat
 \item[φίλος] §~82
 \item[εὐεργετῶν] εὐεργετέω biti dobročinitelj; n. sg. m. r. ptc. prez. akt. 
 \item[οὐδενὸς] §~224
-\item[λείπεται] λείπομαι τινός biti ostavljen bez čega; 3. l. sg. ind prez. medpas.
+\item[λείπεται] λείπομαι τινός biti ostavljen bez čega; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
 
 \end{description}
 
@@ -234,7 +234,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἤκουσεν] ἀκούω slušati; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 \item[διήνυσε] διανύω postići; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 \item[ταῦτα] §~213
-\item[ἐξήρκεσεν] ἐξαρκέω za nekoga učiniti; 3. l. sg. ind. aor. akt.
+\item[ἐξήρκεσεν] ἐξαρκέω za koga učiniti; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 
 \end{description}
 
@@ -265,7 +265,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τοῦ καρποῦ ἕνεκεν] §~82
 \item[τοῦ δὲ παμφορωτάτου κτήματος] §~82; §~197; §~123
 \item[ὃ] zamjenica uvodi odnosnu rečenicu; §~215
-\item[καλεῖται] καλέω zvati; 3. l. sg. ind prez. medpas.
+\item[καλεῖται] καλέω zvati; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
 \item[ἀργῶς καὶ ἀνειμένως] §~82; §~204
 \item[οἱ πλεῖστοι] §~196 (superlativ)
 \item[ἐπιμέλονται] ἐπιμέλομαι (i ἐπιμελέομαι) τινός brinuti se za što; 3. l. pl. ind. prez. medpas.
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl15-ahilejt-6-19.tex b/citanka/poglavlja/pogl15-ahilejt-6-19.tex
index dc1a731..b59dad5 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl15-ahilejt-6-19.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl15-ahilejt-6-19.tex
@@ -1,13 +1,13 @@
 % Unesi korekture NČ, 2019-08-18
 \section*{O autoru}
 
-Ahilej Tatije ili Tacije \textgreek[variant=ancient]{(Ἀχιλλεὺς Τάτıος)} autor je ljubavnog romana \textit{Zgode Leukipe i Klitofonta} \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ κατὰ Λευκίππην καὶ Κλειτοφῶντα).} Živio je u 2.~st.\ po~Kr., vjerojatno u Aleksandriji. Navodi da se pod stare dane obratio na kršćanstvo i postao biskup najvjerojatnije nisu točni. Sudeći po broju sačuvanih papirusa, \textit{Zgode Leukipe i Klitofonta} bile su najpopularniji grčki ljubavni roman. Njegovi su glavni junaci dvoje mladih koji se ludo zaljube, ali ih okrutna sudbina razdvaja nizom nesretnih događaja poput brodoloma, otmice od strane gusara koji prodaju junake u roblje itd.
+Ahilej Tatije ili Tacije \textgreek[variant=ancient]{(Ἀχιλλεὺς Τάτιος)} autor je ljubavnog romana \textit{Zgode Leukipe i Klitofonta} \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ κατὰ Λευκίππην καὶ Κλειτοφῶντα).} Živio je u II.~st.\ po~Kr., vjerojatno u Aleksandriji. Navodi da se pod stare dane obratio na kršćanstvo i postao biskup najvjerojatnije nisu točni. Sudeći po broju sačuvanih papirusa, \textit{Zgode Leukipe i Klitofonta} bile su najpopularniji grčki ljubavni roman. Njegovi su glavni junaci dvoje mladih koji se ludo zaljube, ali ih okrutna sudbina razdvaja nizom nesretnih događaja poput brodoloma, otmice gusara koji prodaju junake u roblje itd.
 
 \section*{O tekstu}
 
-Jedna od karakteristika grčkih ljubavnih romana jest izražen interes za osjećaje likova. Kad oteta Leukipa odbije udvaranje nasilnog Tersandra jer voli Klitofonta, Tersandar osjeća ljubav i bijes istovremeno. To je autoru povod za digresiju, kratko filozofsko razmatranje tih emocija i njihovog međusobnog odnosa. Ovakve digresije česte su u Tacijevu romanu. 
+Jedna od značajka grčkih ljubavnih romana jest zanimanje za osjećaje likova. Kad oteta Leukipa odbije udvaranje nasilnog Tersandra jer voli Klitofonta, Tersandar osjeća ljubav i bijes istodobno. To je autoru povod za digresiju, kratko filozofsko razmatranje tih emocija i njihova međusobnog odnosa. Takve digresije česte su u Tacijevu romanu. 
 
-Odabrani se odlomak nalazi između Tersandrovog agresivnog pokušaja zavođenja i svađe koja uslijedi, a u kojoj ni Leukipa ni Tersandar ne biraju riječi.
+Odabrani se odlomak nalazi između Tersandrova agresivnog pokušaja zavođenja i svađe koja uslijedi, a u kojoj ni Leukipa ni Tersandar ne biraju riječi.
 
 \newpage
 
@@ -106,7 +106,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ὁ μὲν\dots\ ὁ δὲ\dots] koordinacija, §~519.7: jedan\dots\ a drugi\dots
 \item[γὰρ] postpozitivni usporedni uzročni veznik §~517
-\item[παροξύνει] παροξύνω tjerati na nešto, poticati; 3. l. sg. ind. prez. akt; glagol otvara mjesto dopuni u infinitivu
+\item[παροξύνει] παροξύνω tjerati na što, poticati; 3. l. sg. ind. prez. akt.; glagol otvara mjesto dopuni u infinitivu
 \item[μισεῖν] μισέω mrziti; inf. prez. akt.
 \item[ἀναγκάζει] ἀναγκάζω siliti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[φιλεῖν] φιλέω voljeti; inf. prez. akt.
@@ -203,7 +203,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἄμφω ] §~224.3
 \item[περὶ τῆς ῥοπῆς ] §~90, περὶ + g. §~433
 \item[τὰ πολλὰ μὲν\dots\ ἢν δὲ αὐτὸν\dots] koordinacija rečenica parom čestica
-\item[τὰ πολλὰ ] §~196, adverbni akuzativ §~391
+\item[τὰ πολλὰ ] §~196, priložni akuzativ §~391
 \item[ὁ ἔρως ] §~123
 \item[εἴωθε ] ἐθίζω privikavati, naviknuti se; 3. l. sg. ind. perf. akt. §~278.2, otvara mjesto dopuni u infinitivu
 \item[νικᾶν ] νικάω pobijediti; inf. prez. akt.
@@ -233,7 +233,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἢν ] = ἐάν, pogodbeni veznik, uvodi pogodbenu rečenicu §~474
 \item[αὐτὸν] §~207
 \item[ἀτιμάσῃ ] ἀτιμάζω ne štovati, prezirati; 3. l. sg. konj. aor. akt.
-\item[τὸ ἐρώμενον ] ἐράω žudjeti, čeznuti, voljeti; n. sg. sr. r. ptc. prez. medpas.; supstantiviranje participa članom §~499
+\item[τὸ ἐρώμενον ] ἐράω žudjeti, čeznuti, voljeti; n. sg. s. r. ptc. prez. medpas.; poimeničenje participa članom §~499
 \item[αὐτὸς ] §~207 
 \item[τὸν θυμὸν ] §~82
 \item[εἰς συμμαχίαν ] §~90 εἰς + a. §~419
@@ -320,17 +320,17 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἄσπονδος] §~103, §~106
 \item[ὡς φίλῳ ] §~82, §~221
 \item[πρὸς τὴν ἐπιθυμίαν ] §~90, πρὸς + a. §~435C
-\item[συμμαχεῖ] συμμαχέω τινί komu u boju pomagati, zajedno s nekim se boriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[συμμαχεῖ] συμμαχέω τινί komu u boju pomagati, zajedno se s kime boriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ἀλλ' ὡς] elizija §~68
 \item[ὡς δοῦλον] §~82, §~221
 \item[τῆς ἐπιθυμίας] §~90
 \item[πεδήσας ] πεδάω sputati; n. sg. m. r. ptc. aor. akt.
-\item[κρατεῖ ] κρατέω τινός vladati nečim; 3. l. ind. prez. akt.
+\item[κρατεῖ ] κρατέω τινός vladati čime; 3. l. ind. prez. akt.
 \item[ἐπιτρέπει] ἐπιτρέπω dopustiti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[δὲ] usporedni suprotni veznik §~515.2, povezuje surečenicu s prethodnima
 \item[αὐτῷ ] §~207
 \item[σπείσασθαι ] σπένδω med. sklopiti primirje; inf. aor. med.
-\item[πρὸς τὸ ἐρώμενον ] ἐράω žudjeti, čeznuti, voljeti; a. sg. sr. r. ptc. prez. medpas.; supstantiviranje participa članom §~499; πρὸς + a. §~435.C
+\item[πρὸς τὸ ἐρώμενον ] ἐράω žudjeti, čeznuti, voljeti; a. sg. s. r. ptc. prez. medpas.; poimeničenje participa članom §~499; πρὸς + a. §~435.C
 \item[κἂν ] = καὶ ἐάν, uvodi dopusnu rečenicu §~480, kraza §~66
 \item[θέλῃ] θέλω (ἐθέλω) željeti; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 
@@ -359,7 +359,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[ὁ\dots\ βεβαπτισμένος ] βαπτίζω umočiti, potopiti; n. sg. m. r.  ptc. perf. medpas., supstantiviranje participa članom §~499
+\item[ὁ\dots\ βεβαπτισμένος ] βαπτίζω umočiti, potopiti; n. sg. m. r.  ptc. perf. medpas., poimeničenje participa članom §~499
 \item[δὲ] usporedni suprotni veznik §~515.2, povezuje rečenicu s prethodnom
 \item[τῷ θυμῷ ] §~82
 \item[καταδύεται] καταδύω potopiti; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
@@ -371,7 +371,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἀλλὰ] usporedni suprotni veznik §~515.1
 \item[μισεῖν ] μισέω mrziti; inf. prez. akt.
 \item[ἀναγκάζεται ] ἀναγκάζω siliti; 3. l. sg. ind. prez. medpas., otvara mjesto dopuni u infinitivu
-\item[τὸ φιλούμενον] φιλέω voljeti; a. sg. sr. r. ptc. prez. medpas., supstantiviranje participa članom §~499
+\item[τὸ φιλούμενον] φιλέω voljeti; a. sg. s. r. ptc. prez. medpas., poimeničenje participa članom §~499
 
 \end{description}
 
@@ -459,10 +459,10 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τὰς ὕβρεις ] §~165
 \item[ἃς] §~215, uvodi odnosnu rečenicu, §~481
 \item[κατὰ τῶν φιλτάτων] §~197, bilj.\ 2; κατὰ + g. §~429.A
-\item[ἐπαρῴνησεν] παροινέω τινά ponašati se prema nekome kao pijan čovjek, nanositi nekome zlo, loše postupati s kim; 3. l. sg. ind. aor. akt.
+\item[ἐπαρῴνησεν] παροινέω τινά ponašati se prema kome kao pijan čovjek, nanositi kome zlo, loše postupati s kim; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 \item[ἀλγεῖ] ἀλγέω osjećati bol; 3. l. ind. prez. akt.
-\item[πρὸς τὸ ἐρώμενον] ἐράω voljeti, žudjeti, čeznuti; a. sg. sr. r. ptc. prez. medpas., supstantiviranje participa članom §~499; πρὸς + a. §~435.C 
-\item[ἀπολογεῖται ] ἀπολογέομαι πρός τινα braniti se pred nekim, opravdavati se pred nekim; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
+\item[πρὸς τὸ ἐρώμενον] ἐράω voljeti, žudjeti, čeznuti; a. sg. s. r. ptc. prez. medpas., poimeničenje participa članom §~499; πρὸς + a. §~435.C 
+\item[ἀπολογεῖται ] ἀπολογέομαι πρός τινα braniti se pred kime, opravdavati se pred kime; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
 \item[εἰς ὁμιλίαν ] §~90, εἰς + a. §~419
 \item[παρακαλεῖ ] παρακαλέω dozivati; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[τὸν θυμὸν] §~82 
@@ -496,10 +496,10 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[τυχὼν ] τυγχάνω τινός pogađati, dobiti, postići nešto;  n. sg. m. r. ptc. aor. akt.
+\item[τυχὼν ] τυγχάνω τινός pogađati, dobiti, postići što;  n. sg. m. r. ptc. aor. akt.
 \item[μὲν…  δὲ] koordinacija §~519.7: a\dots
 \item[οὖν] usporedni zaključni veznik §~516.2
-\item[ὧν] §~215, uvodi odnosnu rečenicu §~481, partitivni genitiv uz glagole koji znače „gađati“ i „težiti“, „pogađati“ i „promašivati“ §~396 e
+\item[ὧν] §~215, uvodi odnosnu rečenicu §~481, dijelni genitiv uz glagole koji znače „gađati'' i „težiti'', „pogađati'' i „promašivati'' §~396 e
 \item[ἠθέλησεν] ἐθέλω željeti; 3. l. sg. aor. akt.
 \item[ἵλεως ] §~111
 \item[γίνεται] γίγνομαι postati, nastati (jonski i helenistički oblik), 3. l. sg. ind. prez. medpas., otvara mjesto imenskoj dopuni
@@ -509,7 +509,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ὁ δὲ] odnosi se na τὸν θυμὸν, član kao pokazna zamjenica §~370.2
 \item[καθεύδων ] καθεύδω spavati; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.
 \item[ἐξεγείρεται ] ἐξεγείρω buditi; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
-\item[τὰ ἀρχαῖα ] §~103, supstantiviranje članom § 373
+\item[τὰ ἀρχαῖα ] §~103, poimeničenje članom § 373
 \item[ποιεῖ ] ποιέω činiti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ἀτιμίᾳ] §~90 
 \item[γὰρ ] postpozitivni usporedni uzročni veznik §~517
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl16-lizija-olimp-1.tex b/citanka/poglavlja/pogl16-lizija-olimp-1.tex
index 2b401e4..b193572 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl16-lizija-olimp-1.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl16-lizija-olimp-1.tex
@@ -4,13 +4,13 @@
 
 \section*{O tekstu}
 
-Grčki govornik Lizija napisao je i, prema predaji, sâm predstavio \textit{Olimpijski govor} 338.\ pr.~Kr.\ na svečanostima prigodom Olimpijskih igara. Ovaj pledoaje za jedinstvo i slobodu Grka svrstava se u prigodno (epideiktično) govorništvo.
+Grčki govornik Lizija napisao je i, prema predaji, sâm predstavio \textit{Olimpijski govor} 338.\ pr.~Kr.\ na svečanostima prigodom Olimpijskih igara. Taj pledoaje za jedinstvo i slobodu Grka svrstava se u prigodno (epideiktično) govorništvo.
 
-\textit{Olimpijski govor} sačuvan je kao opsežan citat kod grčkog retora i povjesničara Dionizija Halikarnašanina (\textit{O starim govornicima}, 29-30). Dodatne podatke vezane za ovo Lizijino djelo nalazimo kod povjesničara Diodora Sicilskoga (\textit{Knjižnica}, XIV. 105). 
+\textit{Olimpijski govor} sačuvan je kao opsežan citat kod grčkog retora i povjesničara Dionizija Halikarnašanina (\textit{O starim govornicima}, 29–30). Dodatne podatke povezane s tim Lizijinim djelom nalazimo kod povjesničara Diodora Sicilskoga (\textit{Knjižnica}, XIV. 105). 
 
-Kao sin doseljenika iz Sirakuze u Atenu, Lizija u Ateni nije smio javno govoriti. To je smio, međutim, na svečanom okupljanju svih Grka povodom Olimpijskih igara, gdje se obraća okupljenima s jasnim i izravnim pozivom na svrgavanje sirakuškoga tiranina Dionizija Starijeg. Naime, od dolaska na vlast 405.\ pr.~Kr.\ Dionizije Stariji širio je svoju vlast, prvo iz Sirakuze na cijelu Siciliju, zatim i na južnu Italiju, a od 395.\ pr.~Kr., kada počinje Korintski rat, imao je ulogu i u tom sukobu grčkih polisa, Sparte, Atene i Perzije. Zato je, drži govornik, tiranin Sirakuze za Grke opasan koliko i perzijski kralj Artakserkso II.
+Kao sin doseljenika iz Sirakuze u Atenu, Lizija u Ateni nije smio javno govoriti. To je smio, međutim, na svečanom okupljanju svih Grka povodom Olimpijskih igara, gdje se obraća okupljenima s jasnim i izravnim pozivom na svrgavanje sirakuškog tiranina Dionizija Starijeg. Naime, od dolaska na vlast 405.\ pr.~Kr.\ Dionizije Stariji širio je svoju vlast, prvo iz Sirakuze na cijelu Siciliju, zatim i na južnu Italiju, a od 395.\ pr.~Kr., kada počinje Korintski rat, imao je ulogu i u tom sukobu grčkih polisa, Sparte, Atene i Perzije. Zato je, smatra govornik, tiranin Sirakuze za Grke opasan koliko i perzijski kralj Artakserkso II.
 
-Godine 388.\ pr.~Kr.\ Dionizije Stariji pripremio je i bogato opremio poslanstvo u Olimpiju da tamo u njegovo ime prinese raskošnu žrtvu. Šatori poslanika bili su ukrašeni zlatom, na utrkama četveroprega natjecali su se Dionizijevi konji, a recitatori su izvodili Dionizijeve pjesme. Raskoš, bogatstvo i moć trebali su impresionirati Grke. No, demokracijom prožetoj Ateni samovlada i moć Dionizija Starijega bila je odbojna. Apel za svrgnuće tiranina i oslobođenje Sicilije Lizija gradi na tom sentimentu.
+Godine 388.\ pr.~Kr.\ Dionizije Stariji pripremio je i bogato opremio poslanstvo u Olimpiju da tamo u njegovo ime prinese raskošnu žrtvu. Šatori poslanika bili su ukrašeni zlatom, na utrkama četveroprega natjecali su se Dionizijevi konji, a recitatori su izvodili Dionizijeve pjesme. Raskoš, bogatstvo i moć trebali su impresionirati Grke. No, demokracijom prožetoj Ateni samovlada i moć Dionizija Starijeg bila je odbojna. Apel za svrgnuće tiranina i oslobođenje Sicilije Lizija gradi na tom osjećaju.
 
 %\newpage
 
@@ -112,20 +112,20 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[ἐν μὲν τῷ τέως χρόνῳ\dots] \textbf{ἐπειδὴ δὲ ἐκεῖνος\dots}\ koordinacija rečeničnih članova pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
+\item[ἐν μὲν τῷ τέως χρόνῳ\dots] \textbf{ἐπειδὴ δὲ ἐκεῖνος\dots}\ koordinacija rečeničnih članova s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
 \item[γὰρ] čestica s objasnidbenim ili uzročnim značenjem: naime, jer
 \item[τῷ χρόνῳ] §~80, §~82
-\item[ἐν τῷ τέως χρόνῳ] prijedložni izraz ἐν + prilog vremena + d.: u\dots; §~418, §~426, §~375.5
+\item[ἐν τῷ τέως χρόνῳ] prijedložni izraz ἐν + vremenski prilog + d.: u\dots; §~418, §~426, §~375.5
 \item[αἱ πόλεις] §~80, §~90, §~165
 \item[πρὸς ἀλλήλας] §~212, prijedložni izraz πρὸς + a.: prema\dots; §~418, §~435.4.C
 \item[διέκειντο] διάκειμαι nahoditi se; 3. l. pl. impf. medpas.
 \item[ἐπειδὴ] zavisni vremenski veznik: kad\dots
 \item[ἐκεῖνος] §~213.3
 \item[τοὺς τυράννους] §~80, §~82
-\item[ἔπαυσε] παύω τινά učiniti kraj nekome; 3. l. sg. ind. aor. akt.
+\item[ἔπαυσε] παύω τινά učiniti kraj komu; 3. l. sg. ind. aor. akt.
 \item[τοὺς ὑβρίζοντας] ὑβρίζω ponašati se nasilno; a. pl. m. r. ptc. prez. akt.; §~80, §~82, §~139.α
 \item[ἐκώλυσεν] κωλύω spriječiti, okončati; 3. l. sg. ind. aor. akt. 
-\item[ἀγῶνα μὲν] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{σωμάτων\dots\ φιλοτιμίαν $\langle$δὲ$\rangle$ πλούτου\dots\ γνώμης δ' ἐπίδειξιν}} koordinacija dijelova rečenica (sve objekti predikata ἐποίησε) pomoću čestica μὲν\dots\ δὲ\dots\ §~519.7; prelomljene zagrade označavaju priređivačevu intervenciju kad u sačuvanim prijepisima nema onoga što bi trebalo stajati
+\item[ἀγῶνα μὲν] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{σωμάτων\dots\ φιλοτιμίαν $\langle$δὲ$\rangle$ πλούτου\dots\ γνώμης δ' ἐπίδειξιν}} koordinacija dijelova rečenica (sve objekti predikata ἐποίησε) s pomoću čestica μὲν\dots\ δὲ\dots\ §~519.7; prelomljene zagrade označavaju priređivačevu intervenciju kad u sačuvanim prijepisima nema onoga što bi trebalo stajati
 \item[ἀγῶνα ] §~131
 \item[σωμάτων] §~123
 \item[ἐποίησε] ποιέω učiniti, potaknuti, uspostaviti, organizirati; 3. l. sg. ind. aor. akt.
@@ -167,7 +167,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τὸν σύλλογον] §~80, §~82
 \item[τὸν ἐνθάδε σύλλογον ] atributni položaj priloga §~375.5
 \item[ἀρχὴν] §~90.a; dio konstrukcije A+I
-\item[γενήσεσθαι] γίγνομαι: postati, desiti se; inf. fut. med.; dio konstrukcije A+I
+\item[γενήσεσθαι] γίγνομαι: postati, dogoditi se; inf. fut. med.; dio konstrukcije A+I
 \item[τοῖς ῞Ελλησι] §~80, §~82, §~131
 \item[τῆς φιλίας] §~80, §~90.a
 \item[πρὸς ἀλλήλους] §~212, prijedložni izraz πρὸς + a.: prema\dots; §~418, §~435.4.C
@@ -194,7 +194,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[Ἐγὼ] §~205, §~206
 \item[ἥκω] ἥκω doći, biti tu; 1. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[οὐ\dots\ οὐδὲ] koordinacija: niti\dots\ niti\dots
-\item[μικρολογησόμενος ] μικρολογέομαι razmatrati u detalje; n. sg. m. r. ptc. fut. med.; u funkciji priložne oznake particip futura izražava namjeru §~503.3
+\item[μικρολογησόμενος ] μικρολογέομαι razmatrati u detalje; n. sg. m. r. ptc. fut. med.; u službi priložne oznake particip futura izražava namjeru §~503.3
 \item[περὶ τῶν ὀνομάτων] §~80, §~82, §~123, prijedložni izraz περὶ + g.: o\dots; §~418, §~433
 \item[μαχούμενος] μάχομαι prepirati se; n. sg. m. r. ptc. fut. med.
 
@@ -226,12 +226,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ἡγοῦμαι] ἡγέομαι vjerovati, misliti; 1. l. sg. ind. prez. medpas.
 \item[γὰρ] čestica najavljuje iznošenje dokaza ili objašnjenja prethodne tvrdnje: naime, jer\dots
-\item[ταῦτα ἔργα μὲν εἶναι σοφιστῶν\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{ἀνδρὸς δὲ ἀγαθοῦ\dots}}\ koordinacija pomoću čestica μὲν\dots\ δέ
+\item[ταῦτα ἔργα μὲν εἶναι σοφιστῶν\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{ἀνδρὸς δὲ ἀγαθοῦ\dots}}\ koordinacija s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ
 \item[ταῦτα ἔργα] §~213.2, §~82
-\item[εἶναι] εἰμί biti; εἶναί τινος pripadati nekome, biti svojstvo nekoga; inf. prez. akt
+\item[εἶναι] εἰμί biti; εἶναί τινος pripadati komu, biti svojstvo koga; inf. prez. akt.
 \item[σοφιστῶν ἀχρήστων] §~82, §~103
 \item[βίου ] §~82
-\item[δεομένων] δέομαί τινος željeti, trebati, moliti nešto; g. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
+\item[δεομένων] δέομαί τινος željeti, trebati, moliti što; g. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
 \item[ἀνδρὸς ἀγαθοῦ] §~149, §~103
 \item[πολίτου πολλοῦ ἀξίου ] §~100.a, §~196, §~103
 \item[περὶ τῶν μεγίστων] §~80, §~82, §~200, §~196, prijedložni izraz περὶ + g.: o\dots; §~418, §~433
@@ -239,7 +239,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ὁρῶν ] ὁράω gledati; n. sg. m. r. ptc. prez. akt.; §~139, §~243; ὁράω, kao glagol spoznavanja \textit{(verbum sentiendi)}, otvara mjesto predikatnom participu koji odgovara našoj izričnoj (objektnoj) rečenici: vidim da\dots, §~502
 \item[διακειμένην ] διάκειμαι biti u kakvom položaju, stanju; a. sg. ž. r. ptc. prez. medpas.
 \item[τὴν Ἑλλάδα ] §~80, §~90, §~123
-\item[καὶ πολλὰ μὲν αὐτῆς\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{πολλὰς δὲ πόλεις\dots}}\ koordinacija rečeničnih članova pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
+\item[καὶ πολλὰ μὲν αὐτῆς\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{πολλὰς δὲ πόλεις\dots}}\ koordinacija rečeničnih članova s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
 \item[πολλὰ αὐτῆς ] §~196, §~207
 \item[ὄντα] εἰμί biti; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.; predikatni particip §~502
 \item[ὑπὸ τῷ βαρβάρῳ] ovdje preneseno: pod vlašću\dots; §~80, §~82, prijedložni izraz ὑπὸ + d.: pod\dots; §~418, §~437.B
@@ -276,7 +276,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[εἰ μὲν δι' ἀσθένειαν] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{ἐπειδὴ δὲ διὰ στάσιν\dots}}\ koordinacija rečeničnih članova pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
+\item[εἰ μὲν δι' ἀσθένειαν] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{ἐπειδὴ δὲ διὰ στάσιν\dots}}\ koordinacija rečeničnih članova s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
 \item[εἰ\dots\ ἐπάσχομεν\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{ἂν ἦν ἀνάγκη}} zavisna pogodbena rečenica u irealnom obliku iskazuje nestvarnu pogodbu u prošlosti: da smo\dots\ onda bi\dots
 \item[ἐπάσχομεν] πάσχω trpjeti; 1. l. pl. impf. akt.
 \item[δι' ἀσθένειαν] §~68, §~90.b, prijedložni izraz διά + a.: zbog, iz\dots; §~418, §~428.A
@@ -292,12 +292,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τὴν πρὸς ἀλλήλους φιλονικίαν] atributni položaj prijedložnog izraza §~375.4
 \item[πῶς οὐκ\dots;] zavisna upitna rečenica: zar nije\dots?
 \item[ἄξιον] sc.\ ἐστίν; §~103; imenski predikat (s izostavljenom kopulom) Smyth 909
-\item[τῶν μὲν\dots\ τὰ δὲ\dots] §~80, §~82; koordinacija rečeničnih članova pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
-\item[παύσασθαι ] παύω τινός zaustaviti nešto; inf. aor. med.
+\item[τῶν μὲν\dots\ τὰ δὲ\dots] §~80, §~82; koordinacija rečeničnih članova s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
+\item[παύσασθαι ] παύω τινός zaustaviti što; inf. aor. med.
 \item[κωλῦσαι] κωλύω spriječiti; inf. aor. akt.
 \item[εἰδότας] οἶδα znati; a. pl. m. r. ptc. perf. akt.; §~130
-\item[φιλονικεῖν μέν\dots\ γνῶναι δὲ\dots] koordinacija pomoću čestica μέν\dots\ δὲ izriče suprotnost (ovdje, dvaju infinitiva)
-\item[ἐστιν\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{εὖ πραττόντων\dots\ τῶν οἵων ἡμῶν}} \textgreek[variant=ancient]{εἶναί τινος} pripadati nekome, biti svojstvo nekoga
+\item[φιλονικεῖν μέν\dots\ γνῶναι δὲ\dots] koordinacija s pomoću čestica μέν\dots\ δὲ izriče suprotnost (ovdje, dvaju infinitiva)
+\item[ἐστιν\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{εὖ πραττόντων\dots\ τῶν οἵων ἡμῶν}} \textgreek[variant=ancient]{εἶναί τινος} pripadati komu, biti svojstvo koga
 \item[φιλονικεῖν] φιλονικέω nadmetati se; inf. prez. akt. 
 \item[γνῶναι ] γιγνώσκω spoznati znati; inf. aor. akt.  
 \item[εὖ πραττόντων] εὖ πράττω imati uspjeha, napredovati; g. pl. m. r. ptc. prez. akt.; §~139.α
@@ -330,14 +330,14 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[ὁρῶμεν\dots\ περιεστηκότας] ὁράω gledati; 1. l. pl. ind. prez. akt; kao glagol spoznavanja \textit{(verbum sentiendi)} otvara mjesto predikatnom participu §~502
+\item[ὁρῶμεν\dots\ περιεστηκότας] ὁράω gledati; 1. l. pl. ind. prez. akt.; kao glagol spoznavanja \textit{(verbum sentiendi)} otvara mjesto predikatnom participu §~502
 \item[γὰρ] čestica najavljuje objašnjenje ili uzrok prethodne tvrdnje: naime\dots
 \item[τοὺς κινδύνους] §~80, §~82
-\item[καὶ\dots\ καὶ\dots] koordinacija pomoću para sastavnih veznika
+\item[καὶ\dots\ καὶ\dots] koordinacija s pomoću para sastavnih veznika
 \item[μεγάλους] §~196
 \item[περιεστηκότας] περιίστημι nanizati oko, gomilati se; a. pl. m. r. ptc. perf. akt.; atributni položaj §~375.5
 \item[ἐπίστασθε] ἐπίσταμαι znati; 2. l. pl. ind. prez. medpas.
-\item[ἡ μὲν ἀρχὴ τῶν κρατούντων\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{τῶν δὲ χρημάτων βασιλεὺς\dots\ τὰ δὲ τῶν Ἑλλήνων σώματα\dots\ ναῦς δὲ\dots}}\ koordinacija pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots\ δέ\dots\ δέ\dots
+\item[ἡ μὲν ἀρχὴ τῶν κρατούντων\dots] \textbf{\textgreek[variant=ancient]{τῶν δὲ χρημάτων βασιλεὺς\dots\ τὰ δὲ τῶν Ἑλλήνων σώματα\dots\ ναῦς δὲ\dots}}\ koordinacija s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots\ δέ\dots\ δέ\dots
 \item[ἡ ἀρχὴ] §~80, §~90.a
 \item[τῶν κρατούντων] κρατέω vladati; g. pl. m. r. ptc. prez. akt.; §~80, §~82, §~139.α
 \item[τῆς θαλάττης] §~80, §~90.a
@@ -349,7 +349,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τῶν δυναμένων] δύναμαι moći; g. pl. m. r. ptc. prez. medpas.; §~80, §~82, §~103; glagol otvara mjesto dopuni u infinitivu
 \item[δαπανᾶσθαι] δαπανάω potrošiti, iskoristiti, uništiti; inf. prez. medpas. 
 \item[ναῦς πολλὰς] §~180, §~196
-\item[πολλὰς μὲν\dots\ πολλὰς δ'\dots] koordinacija pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots\ (i ponavljanja ključnog pridjeva); §~68
+\item[πολλὰς μὲν\dots\ πολλὰς δ'\dots] koordinacija s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots\ (i ponavljanja ključnog pridjeva); §~68
 \item[αὐτὸς] §~207
 \item[κέκτηται] κτάομαι steći; 3. l. sg. ind. perf. medpas.
 \item[πολλὰς] §~196
@@ -392,19 +392,19 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ὥστε] zavisni posljedični veznik: tako da\dots
 \item[ἄξιον]  sc.\ ἐστίν; §~103; imenski predikat Smyth 909; izraz otvara mjesto infinitivu i A+I kao predikatnim dopunama (objektima)
-\item[τὸν μὲν πόλεμον\dots] \textbf{τῇ δ' αὐτῇ γνώμῃ\dots}\ koordinacija pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots; §~80, §~82
+\item[τὸν μὲν πόλεμον\dots] \textbf{τῇ δ' αὐτῇ γνώμῃ\dots}\ koordinacija s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots; §~80, §~82
 \item[πρὸς ἀλλήλους] §~212, prijedložni izraz πρὸς + a.: prema\dots; §~418, §~435.4.C
 \item[τὸν πρὸς ἀλλήλους πόλεμον] atributni položaj prijedložnog izraza §~375.4
 \item[καταθέσθαι] κατατίθημι dovršiti; inf. aor. med.
 \item[τῇ δ' αὐτῇ γνώμῃ] §~68, §~80, §~90, §~207, §~90.a
-\item[χρωμένους] χράομαι τινί služiti se nečim; stegnuti a. pl. m. r. ptc. prez. medpas.; dio konstrukcije A+I
+\item[χρωμένους] χράομαι τινί služiti se čime; stegnuti a. pl. m. r. ptc. prez. medpas.; dio konstrukcije A+I
 \item[τῆς σωτηρίας] §~80, §~90.b
 \item[ἀντέχεσθαι] ἀντέχω τῆς σωτηρίας tražiti spas; inf. prez. medpas.; dio konstrukcije A+I
-\item[τῶν παρεληλυθότων] παρέρχομαι prolaziti; g. pl. sr. r. ptc. perf. akt.; §~130
-\item[περὶ μὲν τῶν παρεληλυθότων\dots] \textbf{περὶ δὲ τῶν μελλόντων ἔσεσθαι} koordinacija pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
+\item[τῶν παρεληλυθότων] παρέρχομαι prolaziti; g. pl. s. r. ptc. perf. akt.; §~130
+\item[περὶ μὲν τῶν παρεληλυθότων\dots] \textbf{περὶ δὲ τῶν μελλόντων ἔσεσθαι} koordinacija s pomoću čestica μὲν\dots\ δέ\dots
 \item[περὶ τῶν παρεληλυθότων] prijedložni izraz περὶ + g.: o\dots; §~418, §~433
 \item[αἰσχύνεσθαι] αἰσχύνω sramiti se; inf. prez. medpas. (ovisan o imenskom predikatu ἄξιον)
-\item[τῶν μελλόντων] μέλλω namjeravam; g. pl. sr. r. ptc. prez. akt. §~139.α; μέλλω ἔσεσθαι namjeravam biti (opisno umjesto apstraktne imenice ``budućnost'')
+\item[τῶν μελλόντων] μέλλω namjeravam; g. pl. s. r. ptc. prez. akt. §~139.α; μέλλω ἔσεσθαι namjeravam biti (opisno umjesto apstraktne imenice „budućnost'')
 \item[περὶ τῶν μελλόντων] prijedložni izraz περὶ + g.: o\dots; §~418, §~433
 \item[ἔσεσθαι] εἰμί biti; inf. fut. (med.)
 \item[δεδιέναι] δείδω bojati se; inf. perf. akt.
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl17-markaur-2-11.tex b/citanka/poglavlja/pogl17-markaur-2-11.tex
index c22525c..c0cdd42 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl17-markaur-2-11.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl17-markaur-2-11.tex
@@ -1,16 +1,16 @@
 % Unesi korekture NČ 2019-08-16
 \section*{O autoru}
 
-Rimski car Marko Aurelije (Marcus Aurelius, \textgreek[variant=ancient]{Μάρκος Αὐρήλιος}) rođen je 121.\ po Kr.\ u Rimu. Vladao je od 161. do smrti 180. Učitelji su mu bili, između ostalih, Fronton i Herod Atički te stoici Junije Arulen Rustik i Apolonije iz Halkedona. Vladavinu Marka Aurelija obilježili su sukobi u Britaniji (162.), Germaniji i na dunavskom limesu (167. – 168.), Egiptu (172.) te višegodišnji rat s Partima (162. – 166.). Uspješno se suprotstavio prvom valu seobe naroda. Nasljednikom je proglasio sina Komoda te time prekinuo niz tzv.\ adoptivnih careva (Trajan – Hadrijan – Antonin Pio). 
+Rimski car Marko Aurelije (Marcus Aurelius, \textgreek[variant=ancient]{Μάρκος Αὐρήλιος}) rođen je 121.\ po Kr.\ u Rimu. Vladao je od 161. do smrti 180. Učitelji su mu bili Fronton i Herod Atički te stoici Junije Arulen Rustik i Apolonije iz Halkedona. Vladavinu Marka Aurelija obilježili su sukobi u Britaniji (162.), Germaniji i na dunavskom limesu (167.\ – 168.), Egiptu (172.) te višegodišnji rat s Partima (162.\ – 166.). Uspješno se suprotstavio prvom valu seobe naroda. Nasljednikom je proglasio sina Komoda te time prekinuo niz tzv.\ adoptivnih careva (Trajan – Hadrijan – Antonin Pio). 
 
 Filozofski obrazovan, uz Seneku i Epikteta Marko Aurelije najpoznatiji je predstavnik kasne stoe.
 
-Sačuvana su njegova pisma te filozofski spis \textit{Razgovori sa samim sobom} \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ εἰς ἑαυτόν),} sastavljen na grčkom, kojim se car služio jednako kao i latinskim (dok je za njega latinski bio jezik ``poslovanja'', upravljanja i donošenja odluka, grčki je bio jezik intimnih razmišljanja).
+Sačuvana su njegova pisma te filozofski spis \textit{Razgovori sa samim sobom} \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ εἰς ἑαυτόν),} sastavljen na grčkom, kojim se car služio jednako kao i latinskim (dok je za njega latinski bio jezik poslovanja, upravljanja i donošenja odluka, grčki je bio jezik intimnih razmišljanja).
 
 
 \section*{O tekstu}
 
-Djelo \textgreek[variant=ancient]{Tὰ εἰς ἑαυτόν} pisano je jednostavnim jezikom bliskim svakodnevnom govoru tog doba \textgreek[variant=ancient]{(κοıνή).} Autor mu vjerojatno nije sam dao naslov. U djelu nije sustavno prikazao cjelokupnost stoičke filozofije, već stoicizam kao način života, kao što su učinili i Seneka i Epiktet. Neke od tema kojima se bavi jesu božja providnost, kratkoća ljudskog života, tolerancija, zajedništvo svih ljudi, obaveza svih da rade za opće dobro, dužnost i moralna odgovornost prema drugima.
+Djelo \textgreek[variant=ancient]{Tὰ εἰς ἑαυτόν} pisano je jednostavnim jezikom bliskim svakodnevnom govoru tog doba \textgreek[variant=ancient]{(κοινή).} Autor mu vjerojatno nije sam dao naslov. U djelu nije sustavno prikazao cjelokupnost stoičke filozofije, već stoicizam kao način života, kao što su učinili i Seneka i Epiktet. Neke od tema kojima se bavi jesu božja providnost, kratkoća ljudskog života, tolerancija, zajedništvo svih ljudi, obveza svih da rade za opće dobro, dužnost i moralna odgovornost prema drugima.
 
 U odabranom odlomku Marko Aurelije razmišlja o smrti i argumentira zašto ona nije strašna, kao što ni sve ostalo što se događa ljudima – i ono što se smatra dobrim i ono što se smatra lošim – zapravo nije ni dobro ni loše.
 
@@ -84,7 +84,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 }
 
 \begin{description}[noitemsep]
-\item[τὸ\dots\ ἀπελθεῖν] ἀπέρχομαι otići; inf. aor. akt.; supstantivirani infinitiv §~497
+\item[τὸ\dots\ ἀπελθεῖν] ἀπέρχομαι otići; inf. aor. akt.; poimeničeni infinitiv §~497
 \item[δὲ] čestica povezuje rečenicu s prethodnom: a\dots
 \item[ἐξ ἀνθρώπων] §~82; ἐξ + g. §~424
 \item[εἰ ] §~518; veznik uvodi realnu pogodbenu rečenicu
@@ -94,9 +94,9 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[οὐδὲν] §~224.2
 \item[δεινόν] podrazumijeva se kopula; §~103
 \item[εἰσὶν ] εἰμί postojati; 3. l. pl. ind. prez. akt.
-\item[μέλει] μέλει τινί τινος \textit{bezlično} netko se brine za nešto; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[μέλει] μέλει τινί τινος (bezlično) netko se brine za što; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[αὐτοῖς] §~207
-\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[τί] §~217
 \item[μοι] §~205
 \item[ζῆν] ζάω živjeti; inf. prez. akt.; stezanje §~244
@@ -135,21 +135,21 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[κακῷ] §~103
 \item[σε] §~205
 \item[ἂν] čestica uz optativ §~464.2, §~489.b
-\item[περιβάλοιεν] περιβάλλω τινά okružiti nekog; 3. l. pl. opt. aor. akt.
+\item[περιβάλοιεν] περιβάλλω τινά okružiti koga; 3. l. pl. opt. aor. akt.
 \item[εἰσὶ ] εἰμί \textit{ovdje} postojati; 3. l. pl. ind. prez. akt.
-\item[μέλει] μέλει τινί τινος \textit{bezlično} netko se brine za nešto; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[μέλει] μέλει τινί τινος (bezlično) netko se brine za što; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[αὐτοῖς] §~207
-\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[κατ' ἀλήθειαν ] §~97; κατά + a. §~429.b; elizija §~68
-\item[τοῖς κακοῖς] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τοῖς κακοῖς] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[τοῖς μὲν\dots\ τῶν δὲ λοιπῶν\dots] koordinacija rečeničnih članova parom čestica: a\dots
 \item[ἵνα ] veznik uvodi namjernu rečenicu §~470 
 \item[περιπίπτῃ] περιπίπτω τινί pasti, upasti ili dospjeti u što; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[ὁ ἄνθρωπος] §~82
 \item[ἐπ' αὐτῷ] §~207; elizija §~68
-\item[τὸ πᾶν] §~193; supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ πᾶν] §~193; poimeničenje članom §~373
 \item[ἔθεντο] τίθημι staviti; 3. l. pl. aor. med.
-\item[τῶν λοιπῶν] §~103; genitiv partitivni §~395; supstantiviranje članom §~373
+\item[τῶν λοιπῶν] §~103; dijelni genitiv §~395; poimeničenje članom §~373
 \item[εἴ ] veznik uvodi irealnu pogodbenu rečenicu §~478 
 \item[τι] §~217
 \item[κακὸν] §~103
@@ -160,7 +160,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἵνα] uvodi namjernu rečenicu §~470
 \item[ᾖ] εἰμί biti; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[ἐπὶ παντὶ] §~193, ἐπὶ + d. §~436.b
-\item[τὸ μὴ περιπίπτειν] περιπίπτω τινί upasti u nešto; inf. prez. akt., supstantivirani infinitiv §~497, negiran negacijom μὴ
+\item[τὸ μὴ περιπίπτειν] περιπίπτω τινί upasti u što; inf. prez. akt., poimeničeni infinitiv §~497, negiran negacijom μὴ
 \item[αὐτῷ] §~207
 \end{description}
 
@@ -230,7 +230,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[προφυλάξασθαι] προφυλάσσω čuvati; inf. aor. med.
 \item[διορθώσασθαι] διορθόω ispravljati; inf. aor. med.
 \item[ταῦτα] §~213.2
-\item[τῶν ὅλων ] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τῶν ὅλων ] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[ἡ φύσις] §~165
 \item[παρεῖδεν] παροράω previdjeti;  3. l. sg. ind. aor. akt.
 \item[ἄν] čestica uz ireal, §~489.b
@@ -241,11 +241,11 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[παρ' ἀτεχνίαν] §~90; παρά + a. §~434.C; elizija §~68
 \item[ἵνα] veznik uvodi namjernu rečenicu §~470
 \item[συμβαίνῃ] συμβαίνω \textit{bezlično} dogoditi se; 3. l. sg. konj. prez. akt.
-\item[τὰ ἀγαθὰ ] §~103; supstantiviranje članom §~373
-\item[τὰ κακὰ] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τὰ ἀγαθὰ ] §~103; poimeničenje članom §~373
+\item[τὰ κακὰ] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[τοῖς ἀνθρώποις] §~82
 \item[ἀγαθοῖς] §~103
-\item[τοῖς κακοῖς] §~103; supstantiviranje članom §~373
+\item[τοῖς κακοῖς] §~103; poimeničenje članom §~373
 \item[πεφυρμένως] §~204
 \end{description}
 
@@ -280,10 +280,10 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[πενία] §~90
 \item[πάντα] §~193
 \item[ταῦτα] §~213.2
-\item[συμβαίνει] συμβαίνει τινί \textit{bezlično} dogoditi se nekome; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[ἀνθρώπων] §~82, genitiv partitivni §~395.1
-\item[τοῖς ἀγαθοῖς ] §~103; supstantiviranje članom, §~373
-\item[τοῖς κακοῖς] §~103; supstantiviranje članom, §~373
+\item[συμβαίνει] συμβαίνει τινί (bezlično) dogoditi se komu; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[ἀνθρώπων] §~82, dijelni genitiv §~395.1
+\item[τοῖς ἀγαθοῖς ] §~103; poimeničenje članom, §~373
+\item[τοῖς κακοῖς] §~103; poimeničenje članom, §~373
 \item[τε… καὶ] ne samo\dots\ nego i\dots; koordinacija sastavnim veznicima §~513.2
 \item[οὔτε\dots\  οὔτε\dots] koordinacija sastavnim veznicima §~513.4
 \item[καλὰ] §~103
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl18-plotin-eneade-6-7-34.tex b/citanka/poglavlja/pogl18-plotin-eneade-6-7-34.tex
index 7a9a490..ff563e2 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl18-plotin-eneade-6-7-34.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl18-plotin-eneade-6-7-34.tex
@@ -1,13 +1,13 @@
 %Unio korekture NČ, 2019-08-13
 \section*{O autoru}
 
-Neoplatonizam je posljednji veliki sustav grčke filozofije, pokušaj sinteze čitave grčke filozofske tradicije i novijih misaonih tendencija. Glavni je predstavnik ovog sustava Plotin \textgreek[variant=ancient]{(Πλωτῖνος,} oko 205. – oko 270.). Rođen u egipatskom Likopolu, studirao je filozofiju u Aleksandriji, u školi Amonija Sake. Zanimao se za perzijsku i indijsku filozofiju, i zato se pridružio neuspješnom pohodu cara Gordijana III.\ na Perziju, 243. Osnovao je školu u Rimu pod pokroviteljstvom cara Galijena (vladao 253.–268.). Planirao je čak i osnivanje Platonopolisa, zajednice po Platonovim načelima, u Kampaniji; to se nije ostvarilo.
+Neoplatonizam je posljednji veliki sustav grčke filozofije, pokušaj sinteze čitave grčke filozofske tradicije i novijih misaonih tendencija. Glavni je predstavnik tog sustava Plotin \textgreek[variant=ancient]{(Πλωτῖνος,} oko 205. – oko 270.). Rođen u egipatskom Likopolu, studirao je filozofiju u Aleksandriji, u školi Amonija Sake. Zanimao se za perzijsku i indijsku filozofiju, i zato se pridružio neuspješnom pohodu cara Gordijana III.\ na Perziju 243. Osnovao je školu u Rimu pod pokroviteljstvom cara Galijena (vladao 253.\ – 268.). Planirao je čak i osnivanje Platonopolisa, zajednice po Platonovim načelima, u Kampaniji; to se nije ostvarilo.
 
 \section*{O tekstu}
 
-Plotinove je spise učenik Porfirije \textgreek[variant=ancient]{(Πορφύριος)} prikupio u Eneade \textgreek[variant=ancient]{(ἐννέα} ``devet''), šest svezaka po devet spisa, organizirajući ih po temama: etičkim, prirodno-filozofskim, o duši \textgreek[variant=ancient]{(ψυχή,} četvrta eneada), o duhu \textgreek[variant=ancient]{(νοῦς,} peta) i o Jednome \textgreek[variant=ancient]{(ἕν,} šesta). Duša, duh i Jedno pripadaju gornjem svijetu, koji se može spoznati samo mišljenjem – pri čemu Jedno, posve savršena svjetska duša, nije spoznatljiva čak ni na taj način, već samo kroz svojevrsno kontemplativno izlaženje iz sebe sama; to je ἔκστασις, koja vodi do ἕνωσις (\textit{unio mystica}, ujedinjenje) s najvišom razinom postojanja.
+Plotinove je spise učenik Porfirije \textgreek[variant=ancient]{(Πορφύριος)} prikupio u Eneade \textgreek[variant=ancient]{(ἐννέα} „devet''), šest svezaka po devet spisa organizirajući ih po temama: etičkim, prirodno-filozofskim, o duši \textgreek[variant=ancient]{(ψυχή,} četvrta eneada), o duhu \textgreek[variant=ancient]{(νοῦς,} peta) i o Jednome \textgreek[variant=ancient]{(ἕν,} šesta). Duša, duh i Jedno pripadaju gornjem svijetu, koji se može spoznati samo mišljenjem – pri čemu Jedno, posve savršena svjetska duša, nije spoznatljiva čak ni na taj način, već samo svojevrsnim kontemplativnim izlaženjem iz sebe sama; to je ἔκστασις, koja vodi do ἕνωσις (\textit{unio mystica}, ujedinjenje) s najvišom razinom postojanja.
 
-U ovdje odabranim odlomcima Plotin opisuje kako ljubav prema Jednom \textgreek[variant=ancient]{(μόνον),} onome koje nema oblik, utječe na dušu; pod tim utjecajem i sama se duša oslobađa oblika. Saznajemo i kako se duša osjeća \textgreek[variant=ancient]{ἐκεῖ} (``ondje''), u svijetu iznad samog neba.
+U ovdje odabranim odlomcima Plotin opisuje kako ljubav prema Jednom \textgreek[variant=ancient]{(μόνον),} onom koje nema oblik, utječe na dušu; pod tim utjecajem i sama se duša oslobađa oblika. Saznajemo i kako se duša osjeća \textgreek[variant=ancient]{ἐκεῖ} („ondje''), u svijetu iznad samog neba.
 
 \section*{Pročitajte naglas grčki tekst.}
 
@@ -72,7 +72,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἔχει] ἔχω imati; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[μορφήν] §~90
 \item[ἥτις] §~217
-\item[ἂν\dots\ ᾖ] hipotetička relativna rečenica eventualnog oblika, §~485.2; εἰμί biti; 3. l. sg. konj. prez. akt.
+\item[ἂν\dots\ ᾖ] pogodbena odnosna rečenica eventualnog oblika, §~485.2; εἰμί biti; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[καὶ νοητοῦ] καί \textit{ovdje} čak; §~103
 \item[ἐν αὐτῇ] §~426; §~207
 
@@ -95,10 +95,10 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[γάρ ἐστιν] §~40; čestica γάρ najavljuje iznošenje dokaza ili uzroka prethodne tvrdnje: naime\dots §~517; ἔστι (bezlično, s infinitivom ili akuzativom s infinitivom kao objektom) biti moguće; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[ἔχοντά τι] §~40; ἔχω imati; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.; §~217; subjekt infinitiva razlikuje se od subjekta glavne rečenice, pa stoji u akuzativu §~491.1; ``netko tko ima''
+\item[ἔχοντά τι] §~40; ἔχω imati; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.; §~217; subjekt infinitiva razlikuje se od subjekta glavne rečenice, pa stoji u akuzativu §~491.1; „netko tko ima''
 \item[ἄλλο] §~212
-\item[ἐνεργοῦντα] ἐνεργέω djelovati, baviti se, rekcija περί τι nečim; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.
-\item[περὶ αὐτὸ] §~433; §~207; zamjenica se referira na prethodno τι ἄλλο
+\item[ἐνεργοῦντα] ἐνεργέω djelovati, baviti se, rekcija περί τι čime; a. sg. m. r. ptc. prez. akt.
+\item[περὶ αὐτὸ] §~433; §~207; zamjenica se odnosi na prethodno τι ἄλλο
 \item[ἰδεῖν] ὁράω gledati, vidjeti; inf. aor. akt.
 \item[ἐναρμοσθῆναι] ἐναρμόζω uklopiti, prilagoditi; inf. aor. pas.
 
@@ -122,7 +122,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[δεῖ] δεῖ \textit{bezlično} treba; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[μήτε\dots\ μήτ'\dots] koordinacija pomoću (niječnih) čestica: niti\dots\ niti\dots
+\item[μήτε\dots\ μήτ'\dots] koordinacija s pomoću (niječnih) čestica: niti\dots\ niti\dots
 \item[κακὸν] §~103
 \item[μήτ' αὖ] §~68
 \item[ἀγαθὸν] §~103
@@ -132,7 +132,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἔχειν] ἔχω imati; inf. prez. akt.
 \item[ἵνα δέξηται] zavisna namjerna rečenica, §~470; δέχομαι primiti; 3. l. sg. konj. aor. med.
 \item[μόνη] §~103
-\item[μόνον] §~103; supstantivirano, Plotinov filozofski termin: Jedno
+\item[μόνον] §~103; poimeničeno, Plotinov filozofski termin: Jedno
 
 \end{description}
 
@@ -214,7 +214,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[῞Οταν\dots] \textbf{εὐτυχήσῃ\dots\ καὶ ἥκῃ} vremenska rečenica ima značenje pogodbene eventualne protaze, ὅταν kad god, §~488.2
 \item[δὲ] čestica δέ povezuje rečenicu s prethodnom kao suprotni veznik: a\dots §~515
 \item[τούτου] §~213.2
-\item[εὐτυχήσῃ] εὐτυχέω τινός posjedovati nešto, domoći se nečega; 3. l. sg. konj. aor. akt.
+\item[εὐτυχήσῃ] εὐτυχέω τινός posjedovati što, domoći se čega; 3. l. sg. konj. aor. akt.
 \item[ἡ ψυχὴ] §~90
 \item[ἥκῃ] ἥκω doći, biti prisutan; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[πρὸς αὐτήν] §~435; §~207
@@ -222,7 +222,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[δὲ] čestica δέ povezuje surečenicu s prethodnom kao suprotni veznik: a\dots §~515
 \item[παρὸν] πάρειμι biti prisutan; n. sg. s. r. ptc. prez. akt.
 \item[φανῇ] φαίνω \textit{u aoristu pasivnom} pojaviti se; 3. l. sg. konj. aor. pas.
-\item[ὅταν\dots\ ἐκνεύσῃ] vremenska rečenica ima značenje pogodbene eventualne protaze, ὅταν kad god, §~488.2; ἐκνεύω τινός okrenuti se od nečega; 3. l. sg. konj. aor. akt.
+\item[ὅταν\dots\ ἐκνεύσῃ] vremenska rečenica ima značenje pogodbene eventualne protaze, ὅταν kad god, §~488.2; ἐκνεύω τινός okrenuti se od čega; 3. l. sg. konj. aor. akt.
 \item[ἐκείνη] §~213.3
 \item[τῶν παρόντων] πάρειμι biti prisutan; g. pl. s. r. ptc. prez. akt.
 \item[παρασκευάσασα] παρασκευάζω pripremiti; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
@@ -234,7 +234,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἡ\dots\ παρασκευὴ] §~90
 \item[δὲ] čestica δέ povezuje surečenicu s prethodnom kao suprotni veznik: a\dots §~515
 \item[ἡ κόσμησις] §~165
-\item[δήλη που] §~40; §~103;  που ograničava ili pojačava doseg prethodne riječi: ``nekako\dots'' ili ``itekako\dots''
+\item[δήλη που] §~40; §~103;  που ograničava ili pojačava doseg prethodne riječi: „nekako\dots'' ili „itekako\dots''
 \item[τοῖς παρασκευαζομένοις] παρασκευάζω pripremiti; d. pl. m. r. ptc. prez. medpas.
 \item[ἰδοῦσα] ὁράω gledati, vidjeti; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
 \item[δὲ] čestica δέ povezuje surečenicu s prethodnom kao suprotni veznik: a\dots §~515
@@ -259,12 +259,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[θέλοντες] θέλω željeti; n. pl. m. r. ptc. prez. akt.
 \item[σώματος] §~123
 \item[οὔτε\dots\ ἔτι\dots, οὔτε\dots] οὔτε ἔτι i ne više; koordinacija niječnim veznicima οὔτε\dots\ οὔτε\dots\ i ne\dots\ i ne\dots
-\item[αἰσθάνεται] αἰσθάνομαί τινος osjećati nešto
+\item[αἰσθάνεται] αἰσθάνομαί τινος osjećati što
 \item[ἐστὶν] εἰμί biti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ἐν αὐτῷ] §~426; §~207
 \item[ἑαυτὴν] §~208
 \item[ἄλλο τι] §~40;  §~212; §~217
-\item[λέγει] λέγω τινά τι govoriti nešto o nekome; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[λέγει] λέγω τινά τι govoriti što o kome; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ἄνθρωπον] §~82
 \item[ζῷον] §~82
 \item[ὄν] εἰμί biti; a. sg. s. r. ptc. prez. akt.
@@ -275,14 +275,14 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τούτων πως] §~40; §~213.2; πως izražava nesigurnost: nekako\dots
 \item[οὐδὲ\dots\ οὔτε\dots, ἀλλὰ\dots] koordinacija (niječnim) sastavnim i suprotnim veznikom
 \item[σχολὴν] §~90
-\item[ἄγει] σχολὴν ἄγω πρός τι imati vremena za nešto; 3. l. sg. ind. prez. akt.
+\item[ἄγει] σχολὴν ἄγω πρός τι imati vremena za što; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[πρὸς αὐτὰ] §~435; §~207
 \item[θέλει] θέλω željeti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[αὐτὸ] §~207
 \item[ζητήσασα] ζητέω tražiti, željeti; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
 \item[ἐκείνῳ] §~213.3
 \item[παρόντι] πάρειμι biti prisutan; d. sg. s. r. ptc. prez. akt.
-\item[ἀπαντᾷ] ἀπαντάω τινί susresti nekoga
+\item[ἀπαντᾷ] ἀπαντάω τινί susresti koga
 \item[κἀκεῖνο] §~66;  §~213.3
 \item[ἀντ' αὐτῆς] §~68; §~422; §~207
 \item[βλέπει] βλέπω gledati; 3. l. sg. ind. prez. akt.
@@ -329,14 +329,14 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[οὐδὲν] §~224.2
 \item[πάντων] §~193
 \item[ἀντὶ τούτου] §~422; §~213.2
-\item[ἀλλάξαιτο] ἀλλάσσω med. τι ἀντί τινος zamijeniti nešto za nešto; 3. l. sg. opt. aor. med.
+\item[ἀλλάξαιτο] ἀλλάσσω med. τι ἀντί τινος zamijeniti što za što; 3. l. sg. opt. aor. med.
 \item[οὐδ' εἴ τις] §~68; §~40
 \item[ἀλλάξαιτο\dots\ εἴ\dots\ ἐπιτρέποι] zavisna pogodbena rečenica, potencijalni oblik, ali optativ u apodozi ovdje je bez  ἄν, §~477; ἐπιτρέπω ponuditi; 3. l. sg. opt. prez. akt.
 \item[τις] §~217
 \item[αὐτῇ] §~207
 \item[πάντα] §~193
 \item[τὸν οὐρανὸν] §~82
-\item[ὡς\dots\ ὄντος] GA s adverbnim, kauzalnim značenjem, §~503.2; εἰμί biti; g. sg. m. r. ptc. prez. akt.
+\item[ὡς\dots\ ὄντος] GA s priložnim, uzročnim značenjem, §~503.2; εἰμί biti; g. sg. m. r. ptc. prez. akt.
 \item[ἄλλου] §~212
 \item[ἀμείνονος] §~202
 \item[μᾶλλον] §~204.3
@@ -375,12 +375,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[ἔχει] ἔχω uz infinitiv: moći\dots; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[καὶ\dots\ καὶ\dots\ καὶ\dots] koordinacija pomoću sastavnih veznika
+\item[καὶ\dots\ καὶ\dots\ καὶ\dots] koordinacija s pomoću sastavnih veznika
 \item[τὸ κρίνειν καλῶς] §~373; κρίνω procijeniti; inf. prez. akt.
 \item[τὸ\dots\ γιγνώσκειν] §~373; γιγνώσκω spoznati, prepoznati; inf. prez. akt.
 \item[τοῦτό ἐστιν] §~40; §~213.2; εἰμί biti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[οὗ] §~215
-\item[ἐφίετο] ἐφίημι med. τινός željeti nešto; 3. l. sg. impf. med.
+\item[ἐφίετο] ἐφίημι med. τινός željeti što; 3. l. sg. impf. med.
 \item[τίθεσθαι] τίθημι med. smatrati, zaključiti; inf. prez. medpas.
 \item[μηδέν ἐστι] §~40; §~224.2
 \item[ἐστι] εἰμί biti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
@@ -440,7 +440,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ἐστι] εἰμί biti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[ὕστερον] §~204.3
 \item[λέγει] λέγω govoriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[καὶ\dots\ δὲ\dots] kombinacija čestica najavljuje dodavanje nečega suprotnog prethodnome: a i\dots
+\item[καὶ\dots\ δὲ\dots] kombinacija čestica najavljuje dodavanje čega suprotnog prethodnom: a i\dots
 \item[σιωπῶσα] σιωπάω šutjeti; n. sg. ž. r. ptc. prez. akt.
 \item[λέγει] λέγω govoriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[εὐπαθοῦσα] εὐπαθέω uživati; n. sg. ž. r. ptc. prez. akt.
@@ -449,7 +449,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[γαργαλιζομένου] γαργαλίζω škakljati, \textit{preneseno} uzbuđivati; g. sg. s. r. ptc. prez. medpas.; particip kao dio GA (s uzročnim značenjem), u hiperbatu
 \item[λέγει] λέγω govoriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 \item[τοῦ σώματος] §~123
-\item[τοῦτο\dots, ὃ\dots] §~213.2; §~215; koordinacija pomoću antecedenta (ovdje: pokazne zamjenice) i konektora (ovdje: odnosne zamjenice)
+\item[τοῦτο\dots, ὃ\dots] §~213.2; §~215; koordinacija s pomoću antecedenta (ovdje: pokazne zamjenice) i konektora (ovdje: odnosne zamjenice)
 \item[γενομένη] γίγνομαι postati; n. sg. ž. r. ptc. aor. (med.)
 \item[ὃ] §~215
 \item[ὅτε εὐτύχει] ὅτε kad\dots; uvodi zavisnu vremensku rečenicu §~487; εὐτυχέω biti dobro, imati sreće; 3. l. sg. impf. akt.
@@ -488,7 +488,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \begin{description}[noitemsep]
 \item[τὰ ἄλλα πάντα] §~373; §~375; §~212; §~193
 \item[οἷς] §~215
-\item[ἥδετο] ἥδομαί τινι uživati u nečemu; 3. l. sg. impf. prez. med.
+\item[ἥδετο] ἥδομαί τινι uživati u čemu; 3. l. sg. impf. prez. med.
 \item[ἀρχαῖς] §~90
 \item[δυνάμεσιν] §~165
 \item[πλούτοις] §~82
@@ -497,11 +497,11 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ταῦτα ] §~213.2
 \item[ὑπεριδοῦσα ] ὑπεροράω prezirati; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
 \item[λέγει ] λέγω govoriti; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[ἂν εἰποῦσα μὴ\dots\ συντυχοῦσα] particip s ἂν zamjenjuje rečenicu s irealnim značenjem, §~506; λέγω govoriti; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt; μή s participom izriče uvjet (pogodbu): kad ne bi\dots
+\item[ἂν εἰποῦσα μὴ\dots\ συντυχοῦσα] particip s ἂν zamjenjuje rečenicu s irealnim značenjem, §~506; λέγω govoriti; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.; μή s participom izriče uvjet (pogodbu): kad ne bi\dots
 \item[κρείττοσι ] §~202
-\item[συντυχοῦσα ] συντυγχάνω τινί susresti se s nekim; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
+\item[συντυχοῦσα ] συντυγχάνω τινί susresti se s kime; n. sg. ž. r. ptc. aor. akt.
 \item[τούτων] §~213.2
-\item[οὐδὲ] ima funkciju sastavnog (niječnog) veznika: i ne\dots
+\item[οὐδὲ] ima službu sastavnog (niječnog) veznika: i ne\dots
 \item[φοβεῖται, μή\dots] φοβέω med. bojati se; 3. l. sg. ind. prez. medpas.; μή iza izraza bojazni uvodi zavisnu zahtjevnu (namjernu) rečenicu: da će\dots §~471
 \item[μή τι] §~40
 \item[τι ] §~217
@@ -517,7 +517,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[βούλεται] βούλομαι htjeti, željeti; 3. l. sg. ind. prez. med.
 \item[ἵνα\dots\ ᾖ] namjerna rečenica s konjunktivom (jer je u glavnoj glavno vrijeme), §~470; εἰμί biti; 3. l. sg. konj. prez. akt.
 \item[πρὸς τούτῳ ] §~435; §~213.2
-\item[εἰς τόσον\dots\ εὐπαθείας] §~419; genitiv partitivni, §~395; §~219; §~90
+\item[εἰς τόσον\dots\ εὐπαθείας] §~419; dijelni genitiv, §~395; §~219; §~90
 \item[ἥκει] ἥκω doći, biti prisutan; 3. l. sg. ind. prez. akt.
 
 \end{description}
diff --git a/citanka/poglavlja/pogl19-markaur-3-1.tex b/citanka/poglavlja/pogl19-markaur-3-1.tex
index 4ecd90f..8af136b 100644
--- a/citanka/poglavlja/pogl19-markaur-3-1.tex
+++ b/citanka/poglavlja/pogl19-markaur-3-1.tex
@@ -1,7 +1,7 @@
 % Unesene korekture NČ 2019-08-12 (osim općenitih)
 \section*{O tekstu}
 
-U prvom odlomku treće knjige Razgovora sa samim sobom \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ εἰς ἑαυτόν)} Marko Aurelije razmatra slabljenje intelektualnih sposobnosti pod stare dane.
+U prvom odlomku treće knjige \textit{Razgovora sa samim sobom} \textgreek[variant=ancient]{(Tὰ εἰς ἑαυτόν)} Marko Aurelije razmatra slabljenje intelektualnih sposobnosti pod stare dane.
 
 \section*{Pročitajte naglas grčki tekst.}
 
@@ -63,7 +63,7 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[τοῦτο] §~213.3
 \item[μόνον] §~378.4, §~103
 \item[δεῖ] \textit{bezlično} treba; 3. l. sg. ind. prez. akt.
-\item[λογίζεσθαι] λογίζομαι τινά τι računati, ubrajati nekoga u nešto; inf. prez. medpas.
+\item[λογίζεσθαι] λογίζομαι τινά τι računati, ubrajati koga u što; inf. prez. medpas.
 \item[ὅτι] §~468, uvodi izričnu rečenicu
 \item[καθ' ἑκάστην ἡμέραν] §~90, §~103 κατά + a. §~429.B.d, elizija §~68, aspiracija završnog suglasnika §~74
 \item[ἀπαναλίσκεται] ἀπαναλίσκω potrošiti, potratiti; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
@@ -86,12 +86,12 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[ὁμοία ] §~103
 \item[ἡ διάνοια ] §~97
 \item[πρὸς τὴν σύνεσιν] §~165, πρὸς + a. §~435.C
-\item[τῶν πραγμάτων ] §~123, genitiv objektni §~394
-\item[τῆς θεωρίας] §~90, genitiv objektni §~394
+\item[τῶν πραγμάτων ] §~123, objektni genitiv §~394
+\item[τῆς θεωρίας] §~90, objektni genitiv §~394
 \item[τῆς συντεινούσης] συντείνω εἴς τι na što smjerati, naprezati se; g. sg. ž. r. ptc. prez. medpas.; jače istaknut atributni položaj §~375
 \item[εἰς τὴν ἐμπειρίαν] §~90, εἰς + a. §~419
-\item[τῶν θείων] §~103, genitiv objektni §~394; supstantiviranje članom §~373
-\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103 genitiv objektni §~394; supstantiviranje članom §~373
+\item[τῶν θείων] §~103, objektni genitiv §~394; poimeničenje članom §~373
+\item[τῶν ἀνθρωπείων] §~103 objektni genitiv §~394; poimeničenje članom §~373
 \end{description}
 
 %2
@@ -133,32 +133,32 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[γὰρ] uzročni usporedni veznik §~517
 \item[παραληρεῖν] παραληρέω govoriti bezumne stvari, trabunjati; inf. prez. akt.
 \item[ἄρξηται] ἄρχω početi; 3. l. sg. konj. aor. med.
-\item[τὸ διαπνεῖσθαι] διαπνέω disati; inf. prez. medpas., supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ διαπνεῖσθαι] διαπνέω disati; inf. prez. medpas., poimeničenje članom §~373
 \item[τὸ μὲν διαπνεῖσθαι\dots\ τὸ δὲ ἑαυτῷ χρῆσθαι\dots] koordinacija rečeničnih članova parom čestica
-\item[τρέφεσθαι] τρέφω hraniti; inf. prez. medpas., supstantiviranje članom §~373
-\item[φαντάζεσθαι] φαντάζω zamisliti; inf. prez. medpas., supstantiviranje članom §~373
-\item[ὁρμᾶν] ὁρμάω pokrenuti, tjerati; inf. prez. akt., supstantiviranje članom §~373
+\item[τρέφεσθαι] τρέφω hraniti; inf. prez. medpas., poimeničenje članom §~373
+\item[φαντάζεσθαι] φαντάζω zamisliti; inf. prez. medpas., poimeničenje članom §~373
+\item[ὁρμᾶν] ὁρμάω pokrenuti, tjerati; inf. prez. akt., poimeničenje članom §~373
 \item[ὅσα] §~219
 \item[ἄλλα] §~212
 \item[τοιαῦτα] §~213.4
 \item[ἐνδεήσει] ἐνδέω  nedostajati; 3. l. sg. ind. fut. akt.
-\item[τὸ χρῆσθαι] χράομαι τινί koristiti se nečim; inf. prez. medpas., supstantiviranje članom §~373
+\item[τὸ χρῆσθαι] χράομαι τινί koristiti se čime; inf. prez. medpas., poimeničenje članom §~373
 \item[ἑαυτῷ ] §~208
 \item[τοὺς ἀριθμοὺς] §~82
 \item[τοῦ καθήκοντος] καθήκω pristajati, dolikovati; g. sg. s. r. ptc. prez. akt.
-\item[ἀκριβοῦν ] ἀκριβόω točno poznavati, razumjeti; inf. prez. akt.; supstantiviranje članom §~373
-\item[τὰ προφαινόμενα ] προφαίνω pokazivati, prije nagovijestiti; a. pl. s. r. ptc. prez. medpas.; supstantiviranje članom §~373
-\item[διαρθροῦν ] διαρθρόω razglabati, raščlaniti; inf. prez. akt.; supstantiviranje članom §~373
+\item[ἀκριβοῦν ] ἀκριβόω točno poznavati, razumjeti; inf. prez. akt.; poimeničenje članom §~373
+\item[τὰ προφαινόμενα ] προφαίνω pokazivati, prije nagovijestiti; a. pl. s. r. ptc. prez. medpas.; poimeničenje članom §~373
+\item[διαρθροῦν ] διαρθρόω razglabati, raščlaniti; inf. prez. akt.; poimeničenje članom §~373
 \item[περὶ αὐτοῦ τοῦ] §~207, §~433.A
 \item[εἰ] §~469, uvodi zavisnu upitnu rečenicu
 \item[ἐξακτέον ] sc.\ ἐστίν §~103; ἐξάγω ἐμαυτόν počiniti samoubojstvo; §~300
 \item[αὑτὸν ] §~209
-\item[ἐφιστάνειν ] ἐφιστάνω razmotriti; inf. prez. akt.; supstantiviranje članom §~373; otvara mjesto priložnoj oznaci περὶ αὐτοῦ τοῦ\dots
+\item[ἐφιστάνειν ] ἐφιστάνω razmotriti; inf. prez. akt.; poimeničenje članom §~373; otvara mjesto priložnoj oznaci περὶ αὐτοῦ τοῦ\dots
 \item[ὅσα ] §~219
 \item[τοιαῦτα ] §~213.4
 \item[λογισμοῦ ] §~82
 \item[συγγεγυμνασμένου ] συγγυμνάζομαι zajedno vježbati; g. sg. m. r. ptc. perf. medpas.
-\item[χρῄζει] χρῄζω τινός trebati nešto; 3. l. sg. ind. prez. akt.; predikat u jednini uz subjekt srednjeg roda u množini §~361
+\item[χρῄζει] χρῄζω τινός trebati što; 3. l. sg. ind. prez. akt.; predikat u jednini uz subjekt srednjeg roda u množini §~361
 \item[προαποσβέννυται ] προαποσβέννυμαι prije biti ugašen; 3. l. sg. ind. prez. medpas.
 
 \end{description}
@@ -191,8 +191,8 @@ \section*{Analiza i komentar}
 \item[οὐ μόνον\dots\ ἀλλὰ καὶ\dots] koordinacija rečeničnih članaka
 \item[ἐγγυτέρω] komparativ priloga ἐγγύς; komparacija §~197; tvorba §~204.3. bilješka 2
 \item[τοῦ θανάτου] §~82
-\item[γίνεσθαι] γίγνομαι postati, nastati (jonski i helenistički oblik γίνομαι); inf. prez. medpas.; supstantiviranje infinitiva članom §~497; dativ uzroka §~414.2
-\item[διὰ τὸ προαπολήγειν ] προαπολήγω prvi prestati; inf. prez. akt., supstantiviranje infinitiva članom §~497; διὰ + a. §~428.B
+\item[γίνεσθαι] γίγνομαι postati, nastati (jonski i helenistički oblik γίνομαι); inf. prez. medpas.; poimeničenje infinitiva članom §~497; dativ uzroka §~414.2
+\item[διὰ τὸ προαπολήγειν ] προαπολήγω prvi prestati; inf. prez. akt., poimeničenje infinitiva članom §~497; διὰ + a. §~428.B
 \item[τὴν ἐννόησιν] §~165; subjekt u akuzativu uz προαπολήγειν
 \item[τῶν πραγμάτων] §~123; objektni genitiv
 \item[τὴν παρακολούθησιν] §~165; subjekt u akuzativu uz προαπολήγειν